Klasić – špekulacije i profiterstvo kroz nepoštene trgovačke prakse treba onemogućiti u što većoj mjeri
U proljeće prošle godine zakonskim izmjenama kako bi se zaštitio standard naših građana i gospodarstva ovdje u Hrvatskom saboru smanjili smo stopu PDV-a s 25 i 13 % na pet posto na dječju hranu, jestiva ulja i masti, maslac i margarin, isporuku živih životinja, isporuku svježeg ili rashlađenog mesa, isporuku žive ribe te svježe ili rashlađene ribe, rakova, mekušaca i ostalih vodenih beskralježnjaka, isporuku svježeg ili rashlađenog povrća, isporuku svježeg i suhog voća i orašastih plodova, isporuku svježih jaja , sadnice i sjemenje, gnojiva i pesticide, hranu za životinje, ulaznice za koncerte, sportska i kulturna događanja.
Ovo smanje stope PDV u smanjenje pdv-a na energente i ogrjev smanjilo je prihode državnog proračuna s osnove PDV-a kao da smo u prosjeku smanjili od prošle godine PDV na sve u Hrvatskoj sa 25 na 21 % .
Ovo je zapravo veliki manjak za državne financije , ali proračunato donesen u najboljoj namjeri kako bi se zaštitio standard građana i gospodarstva .
Svjedoci smo nažalost da tu dobru namjeru nisu pratili svi poduzetnici i nije došlo do sniženja cijena , štoviše mnogi su to iskoristili za povećanje marže ili troškova poslovanja kako bi što više zaradili.
Očigledno je zato potrebno kontinuirano regulirati i poboljšavati zaštitu nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom. U ožujku 2021. godine ovdje je Hrvatski sabor usvojio prijedlog zakona kojim se mijenjao Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom. Ta izmjena lokalnog zakonodavstva o nepoštenim trgovačkim praksama odraz je promjena na razini Europske unije.
Iako je Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja bila je kontinuirano aktivna u nadgledanju društava iz lanca opskrbe hranom , učinak je bio relativno slab u njezinom preventivnom djelovanju.
Ti primjeri ukazuju na činjenicu da društva često ne uzimaju dovoljno u obzir pravila o nepoštenim trgovačkim praksama pri sastavljanju ugovora.
Navest ću ovdje neka pitanja za koja mislim iako su u ovom zakonu na njih ponuđeni odgovori , mislim da bi ih trebalo u svakom slučaju dodatno preciznije definirati.
- neće se smatrati nepoštenom ako dobavljač od kupca izričito traži smještaj svog poljoprivrednog i prehrambenog proizvoda na određenoj polici u prodajnom mjestu kupca, a plaćanje te naknade mora se temeljiti na objektivnim i razumnim procjenama – mislim da ovdje nije dovoljno jasno precizirano , tko uređuje i određuje objektivnu naknadu koja se temelji na razumnim procjenama. Može li se očekivati nepovoljan ishod za proizvođača, kao što je bila nedavna situacija s Podravkinim proizvodima?
- Drugo neće se smatrati nepoštenom ako oglašavanje poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda koje provodi kupac izričito traži dobavljač od kupca, a plaćanje se mora temeljiti na objektivnim i razumnim procjenama i gotovo istovjetno neće se smatrati nepoštenom ako marketing poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda koji provodi kupac izričito traži dobavljač od kupca, a plaćanje se mora temeljiti na objektivnim i razumnim procjenama. Ovdje je neodgovoreno i neprecizan odgovor koja je granica u ovom kontekstu na razini oglašavanja, a koja u svrhu marketinga da bi plaćanje bilo objektivno a ne rezultat špekulacija i nepoštene trgovačke prakse
- I treće pitanje na koje moramo mislim da trebamo imati precizan odgovor neće se smatrati nepoštenom ako dobavljač od kupca izričito traži podatke o izlazu poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda dobavljača s blagajni na prodajnim mjestima kupca, a naknada se mora temeljiti na objektivnoj i razumnoj procjeni – pitanje hoće li kupac dostaviti dobavljaču naknadu temeljenu na objektivnoj i razumnoj procjeni
Dodatnim preciziranjem ovih pitanja uklonit ćemo mogućnost da trgovci nabavljaju robu uz akcijski rabat, no tek dio artikala prodaju po akcijskim cijenama od proizvođača, a ostalo u ostatku godine po redovnim cijenama, zadržavajući za sebe popust koji bi trebao ići potrošaču.
Zbog globalni poremećaja tržišnih odnosa u svijetu uzrokovanih krizama došlo je do porasta cijene , koje su dodatno potaknuli i špekulantski profiti trgovačkih marži što dodatno pokreće daljnju lavinu.
Od strane Vlade došlo je zato do zaštite cijene određenih strateških prehrambenih proizvoda i dobro je da se razriješi zato dodatno ovakvim zakonima odnos između potrošača i kupca.
Nepoštene trgovačke prakse pojavile su se se kao jedna od posljedica nejednake gospodarske snage sudionika u lancu opskrbe hranom. One su građane potrošače najviše pogodile poljoprivrednike, male i srednje tvrtke kao najslabiju kariku u lancu, ali i mala i srednje tvrtke u preradi i zato je dobro da radimo redovito na unaprjeđenju ovakvih zakona kako bi u što većoj mjeri onemogućili špekulacije i profiterstvo kao i poremećaje na tržištu i ugrozu svih naših građana.
