Za predsjednika županijske organizacije je izabran Josip Grivec, potpredsjednici su postali Dražen Vidović, Vjenceslav Hranilović, Josip Dobranić, Dragutin Prprović i Dario Friščić,
Skupštini su nazocili i Dario Hrebak predsjednik HSLS i saborski zastupnik HSLS-a Darko Klasić , te se prigodno obratili članovima HSLS-a u Međimurju.
Josip Grivec pritom se zahvalio članovima na ponovnom izboru za predsjednika Županijskog vijeća te istaknuo sa HSLS svojim djelovanjem potpuno odudara od uobičajenog političkog djelovanja u Hrvatskoj i na tome im se svima zahvaljuje , zato budimo svoji, budimo pravi i iskreni liberali, opcija koja je dosljedna sebi, koja ne hlepi za funkcijama, već želi doprinositi kvalitetnom, principijelnom i poštenom djelovanju. Najljepše zahvaljujem na svakom doprinosu i pozivam vas sve, dragi članovi, na jačanje stranke, svi mi, svaki pojedinac, budimo kapljica koja će činiti jedan lijepi slap na dobrobit svih žitelja naše županije i domovine Hrvatske.
Na Izbornoj skupštini usvojena je deklaracija koja detektira određenu problematiku i potrebu rješavanja iste.
DEKLARACIJAE HSLS-a MEĐIMURSKE ŽUPANIJE O POTREBI RACIONALIZACIJE, DALJNJE DECENTRALIZACIJE I RJEŠAVANJE SUŽIVOTA TE JAČANJA FISKALNIH KAPACITETA I NADLEŽNOSTI JL(R)S-e
s ciljem osiguravanja bržeg, kvalitetnijeg, sigurnijeg i pravednijeg razvoja svake sredine, a samim tim i Hrvatske u cjelini.
Podržavamo prijedlog racionalizacije stimuliranjem funkcionalnog ili stvarnog spajanja općina.
Kod toga treba voditi računa o volji žitelja svake općine koji su se uglavnom saživjeli sa svojim općinama te u slučaju stvarnog spajanja držimo da je potrebno provesti referendum. U slučaju funkcionalnog spajanja držimo da je dovoljna odluka predstavničkog tijela JLS-e.
Kod stvarnog spajanja ne dijelimo mišljenje da se manje općine trebaju pripojiti većim, to nije demokratski, nego više liči na „veća riba jede manju“, držimo da je stvar dogovora među zainteresiranim općinama kako će se ta buduća općina zvati i gdje će biti sjedište. Nametnuto pripajanje manjih općina većim te ime takve spojene općine će sasvim sigurno izazivati nezadovoljstvo žitelja dosadašnjih općina.
Ime bi trebalo povezivati, a to znači da treba biti povezujući faktor svih dosadašnjih općina spojenih u jednu. Sjedište bi trebalo biti stvar dogovora, a kriteriji bi eventualno trebali biti što veća dostupnost i prometna povezanost svih dijelova te buduće općine sa samim sjedištem.
Napominjemo da u Međimurju već u praksi općine zajednički rješavaju ili imaju zajedničke ustanove i slično, sigurno je tako i u drugim sredinama. Realna je pretpostavka da će JLS-e preferirati funkcionalno spajanje u odnosu na stvarno.
Daljnja decentralizacija
Republika Hrvatska je još uvijek previše centralizirana kako fiskalno tako i u nadležnostima te je nužno, poželjno i potrebno sve što je moguće približiti građanima, jer na taj način se smanjuje utjecaj središnje vlasti, stranačka pripadnost, itd., a to znači pravedniji i brži razvoj, zadovoljstvo građana te veće oslobađanje kreativnih i drugih potencijala pojedinaca, udruga, JLS-e, jednom riječju društva u cjelini.
Mnogobrojni podaci pokazuju da europske zemlje u kojima pojedinačne regije imaju veće ovlasti i odgovornost u zakonodavnoj, poreznoj, zdravstvenoj i obrazovnoj politici gospodarski su naprednije od onih koje su centralizirane. Hrvatska je danas jedna od najcentraliziranijih država u Europi u kojoj centralna vlast kontrolira više od 90 % svih proračunskih sredstava.
Držimo da bi uvođenje glavarine od na pr. cca 500 Eura po stanovniku godišnje uz koeficijent sukladno razvijenosti (na pr. Zagreb koeficijent 1, općina ili grad s manjim stupnjem razvijenosti koeficjent 1,05, još manjim 1,1, itd.). to bi imalo svekolike pozitivne učinke, pa i aktualnu problematiku kao što je demografska, nedostatak radne snage i slično. To ne bi bio preveliki iznos u usporedbi s državnim proračunom.
Suživot
Držimo da je nužna strategija na razini države te lokalne i regionalne samouprave s ciljem postizanja mirnog suživota kako novopridošlih radnika iz raznih zemalja, tako i romske populacije koja stoljećima živi tu, ali je još uvijek nedovoljno socijalizirana i integrirana. U pristupu rješavanja postojećih i potencijalnih problema treba pristupiti racionalno i pažljivo te uključiti sve nadležne institucije i ustanove te predstavnike općina, gradova i županija. Miran suživot znači i sigurnost, a siguran čovjek je kreativniji i zadovoljniji, a to znači i korisniji obitelji i cijeloj zajednici.
Dosadašnji način djelovanja, moramo priznati, ne daje potrebne i željene rezultate. Ulaganja u infrastrukturu u romskim naseljima u smislu izgradnje društvenih domova, cesta, komunalne infrastrukture te dodatna ulaganja s ciljem sanacije divljih odlagališta otpada neće doprinijeti integraciji Roma.
Istina, naselja će biti uređenija, ali i dalje getoezirana. Integracija je pitanje stanja svijesti, a zatvorenost i život u getu, sa specifičnim načinom života ne može doprinijeti razvoju svijesti i težnji za integracijom. Obrazovanje i pravila jednaka za sve jedan su od temelja mirnog suživota i integracije.
