Redovnu konferenciju za medije ovaj ponedjeljak održali su Darko Klasić, predsjednik te Kristijan Jelić i Alen
Lochert potpredsjednici GO HSLS-a Grada Zagreba i gradski zastupnici.
Kako netko može „popaliti“ četvrtinu proračuna Muzeja, a da Upravno vijeće to ne primijeti?
Sukladno Zakonu o ustanovama, članci 35. i 36., Upravno vijeće upravlja Muzejom za
umjetnost i obrt i odlučuje o financijskom planu i godišnjem obračunu. No, gradonačelnik
Tomašević ne misli tako, on je iznad Zakona. Na moje pitanje, na prošloj sjednici Gradske
skupštine, kada će zamijeniti upravno vijeće Muzeja za umjetnost i obrt koje je on osobno
imenovao 9. prosinca 2021., rekao ja da je na prvi pogled bilo očito da su transakcije, u iznosu
od nekoliko stotina tisuća € (!), bile kazneno djelo i da tko zna jesu li financijska izvješća bila
točna, ali da on ne vidi kako bi upravno vijeće bilo odgovorno za to. Znači li to da njegova
upravna vijeća prihvaćaju ono što im se servira i da ništa ne preispituju? Znači li to da im se
može podvaliti bilo što, kad im ispod radara prođe ono za što i sam gradonačelnik tvrdi da je
već na prvi pogled očito da je kazneno djelo? Shvaća li ova gradska vlast kakav je ovo skandal?
Čemu onda služi upravno vijeće? Misle li gradonačelnik i članovi upravnog vijeća da kratica UV
znači ukrasno vijeće? Izgleda da misle. Kako drugačije shvatiti da, osim što im ispred nosa
netko „popali“ četvrtinu godišnjeg proračuna, niti 24 dana nakon što je ravnatelj postupio
odgovorno i točno kako je trebao i prijavio kazneno djelo, nisu našli za shodno održati sjednicu
Vijeća? Ravnatelj je isti tren shvatio što se dogodilo i što treba učiniti, ali upravno vijeće to niti
24 dana kasnije ne shvaća.
Ako ih već Gradonačelnik ne želi smijeniti, HSLS očekuje da sami podnesu ostavku iz moralnih
razloga, izjavio je gradski zastupnik Alen Lochert.
Prometni kolaps rekordno guši Zagrepčanke i Zagrepčane, a Tomislav Tomašević kasni sa
svim prometnim projektima u Gradu Zagrebu
Prometne gužve postale toliko česte u Zagrebu, da se svakih nekoliko dana govori o
prometnom kolapsu. Na aplikacijama za navigaciju, svakodnevno se većina glavnih prometnica
crveni. U Zagrebu se nažalost godinama zapostavljao javni gradski prijevoz i prometna
infrastruktura, pa se sadašnju gradsku vlast i gradonačelnika Tomaševića ne može kriviti za
problem koji se stvarao desetljećima, ali se treba priznati kako se nova gradska vlast (blago
rečeno) nije dobro snašla u vođenju prometne politike Zagreba. Svima je jasno tko je bio kriv
za lošu prometnu infrastrukturu u prethodnih 6 mandata, ali pitamo se tko je sada kriv što
apsolutno svi prometni projekti u Gradu Zagrebu ili debelo kasne ili nisu ni pokrenuti.
Primjerice zbog kašnjenja radova na rekonstrukciji Jadranskog mosta (rok je bio svibanj 2023.),
Zagreb nije stigao realizirati sredstva iz EU fonda solidarnosti, odnosno realizirano je samo oko
1/3 sredstava. Jedan od razloga je bio što nisu bili u stanju duže od 6 mjeseci ugovoriti izradu
elaborata nove prometne regulacije. Da apsurd bude još veći, dva su natječaja propala jer Grad nije bio u stanju procijeniti realnu visinu troškova. Rokovi su tako debelo produljeni, te će tramvajski promet u najboljoj opciji krenuti preko mosta tek početkom 2025. Osim ogromnih gužvi koje su nepotrebno produljene na Jadranskom mostu, Grad će zbog kašnjenja
izgubiti minimalno 2,5 milijuna eura (!).
U postojećem GUP-u postoje prometna rješenja i ucrtane su trase koje bi uvelike olakšale
promet u gradu Zagrebu, kao što su primjerice gradnja Jarunskog mosta na zapadu i
produžetak Branimirove ulice na istoku grada. Nažalost gradonačelnik je odustao od projekta
Jarunskog mosta, usprkos predizbornim obećanjima. Građani su slušali punih 20 godina
obećanja bivšeg gradonačelnika o izgradnji Jarunskog mosta, a sadašnja vlast samo je
nastavila sa kontinuitetom lažnih obećanja. Tim činom srušen je dugogodišnji san stanovnika
zapadnog dijela Zagreba o povezivanju Ilice preko Vrapčanske ulice, ulice Oranice, Zagrebačke
ceste i Petrovaradinske ulice preko Jarunskog mosta sa Jadranskom avenijom.
Na kraju i prva (od tri) etape produžetka Branimirove do Brestovačke ulice, koju stanovnici
istočnog dijela grada čekaju već više od 13 godina, trebala je biti gotova do 01.12.2023., a
sada smo već u ožujku 2024. a kraj radova još nije na vidiku.
Mogao bih tako u nedogled nabrajati projekte koji stoje u ladicama ili debelo kasne, pa
probleme neodržavanja postojećih prometnica….
Dokad će građani Grada Zagreba tolerirati ovakvu, terminalno nesposobnu vlast?! – upitao se
Kristijan Jelić, gradski vijećnik HSLS-a.
Nepostojanje vremenskog „tajminga“ izvođenja i planiranja radova uz nepostojanje
strategije prometa pravi je uzrok svakodnevnog prometnog kolapsa Zagreba
Darko Klasić istaknuo je da smo danas upravo postali svjedoci tkz. „uspješnosti“ organizacije
Gradskog poglavarstva u upravljanju prometom, gdje gradski uprava poziva građane da
koriste dva druga novozagrebačka mosta , pritom vjerojatno zaboravljajući napomenuti da se
na raskrižju Avenije Dubrovnik – Avenije Većeslava Holjevca i Avenije Većeslava Holjevca –
Ulice J. Antalla izvode radovi na ugradnji novih vanjskih semaforske opreme (kamera) te će
biti sužen kolnik zbog toga. Nekordinacija i neiskustvo u upravljanju gradom ove gradske
uprave najbolje je postaje vidljivo na organizaciji i tajmingu izvršenja radova na Zagrebačkim
prometnicama. Rekordno onečišćenje zraka zbog prometnih gužvi, cjelodnevna
neprohodnost zagrebačkih ulica te financijski gubici poduzetnika i građana prouzrokovanih
višesatnim zastojima u prometu posljedice su ovakvog školovanja gradske uprave u
upravljanju gradom.
