Na Dan kad obilježavamo međunarodni Dan planeta Zemlje (53.put po redu) podsjećamo se i na našu obvezu da je čuvamo i održivo koristimo njene resurse. Na žalost, klima se rapidno mijenja te više nije upitno hoće li se događati klimatski ekstremi, već koliko će biti intenzivni i s kakvim utjecajem na naš život. Klimatska kriza globali je problem, no posljedice se osjećaju lokalno. Svi bi se trebali zamisliti nad činjenicom da čovječanstvo svake godine sve ranije ulazi u tzv. „ekološki dug“ i potroši sve prirodne resurse koje Zemlja može proizvesti u godinu dana.
Upravo zato Europska unija svojim zelenim politikama želi biti predvodnica u borbi protiv klimatskih promjena i želi biti prvi CO2 neutralni kontinent. Svi strateški dokumenti i akcijski planovi koje donosi Europska komisija nalažu zelenu tranziciju i održivi razvoj u svim gospodarskim granama. I Hrvatska ide u korak s tim trendovima. Vlada Republike Hrvatske je u svoje zakonodavstvo implementirala direktive i smjernice te ide u smjeru održivog razvoja. Vidljivo je to iz svih sektorskih politika koje se provode po raznim resornim ministarstvima – prije svega u sektoru energetike, gospodarenja otpadom, održive gradnje, prometa i turizma. Nude se brojni poticaji jedinicama lokalne samouprave, tvrtkama, ali i građanima koji žele ulagati u dugoročno održive projekte.
U eri potrošačkog društva gospodarenje otpadom je veliki izazov. Zagreb kao najveći hrvatski Grad generira preko 20% ukupnih količina otpada i nažalost već dugi niz godina nema bitnijih pomaka u ovom sektoru. Kao glavni grad jedne od država članica EU predstavljamo svojevrsnu „crnu rupu“ kada je u pitanju otpad jer nemamo izgrađeno niti jedno postrojenje za obradu miješanog otpada, reciklabilnog otpada i biootpada. U tom smislu nas je čak pretekao i Beograd koji upravo pušta u rad modernu energanu na otpad. U protekle dvije godine Zagreb nije napravio niti jednu prijavu niti je povlačio EU sredstva da riješi ovaj problem. Nažalost ni drugi segmenti nisu ništa bolji u odnosu na recentnu prošlost. Zagrebom se valjaju kolone automobila, i nema baš nikakvih znakova da se bar radi na poboljšanju prometne protočnosti što najbolje znaju stanovnici baš ovog zapadnog dijela Grada kojima za desetak prijeđenih kilometara treba i po sat vremena. Očigledno je kako javni promet nije učinkovit niti sinkroniziran a sve skupa rezultira velikom potrošnjom fosilnih goriva te onečišćenjem zraka iz motora s unutarnjim izgaranjem. Zagreb zaostaje i u korištenju obnovljivih izvora energije. Nema nikakvih znakova da se planiraju ili odvijaju bilo kakve aktivnosti na korištenju geotermalnog potencijala a poznato je kako je po broju instaliranih elektrana Zagreb na predzadnjem mjestu u Hrvatskoj.
Zahvaljujući ustrajnosti HSLS-ovog zastupnika u gradskoj skupštini, novi prijedlog odluke o komunalnom redu grada Zagreba koji će biti u četvrtak na sjednici skupštine integrirao je odredbe zakona o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja. Koliko ekološko osvjetljenje u noćnim satima znači za dugoročno zdravlje građana i obnovu okoliša ustrajno ističe i udruga “Naše nebo” čiji apel “sat za planet zemlju” i ovom prilikom želimo prenijeti dalje s željom da se i grad Zagreb pridruži toj inicijativi.
Nadamo se stoga promjenama prvoo ovdje na lokalnoj razini i zato nije vrijeme za čekanja nego je vrijeme donošenje odluka. Međutim isto tako, očuvanje planeta je u rukama svih nas i mijenjajući svakodnevne navike možemo doprinositi pozitivnim promjenama. Podržimo održive politike koje bi u konačnici trebale rezultirati smanjenjem i ublažavanjem evidentnih klimatskih promjena koje su u tijeku, istaknuo je povodom Dana planeta Zemlje Mirko Budiša predsjednika Savjeta HSLS-a za zaštitu okoliša i održivost prirode. Članovi HSLS-a Zagreba pritom su prigodno ispred Trešnjevačkog placa prigodno dijelili vrtne sadnice kako bi građane podsjetili na međunarodni Dan planeta Zemlje te nužnost da održimo njezine resurse.
