Iako je situacija s otpadom u Zagrebu višegodišnji problem, izostanak sufinanciranja cjelovitog sustava gospodarenja otpadom iz nacionalnih i EU fondova posljedica je velikim dijelom nesnalaženja nove gradska uprava u prvoj polovici svoga mandata. Tim povodom HSLS Zagreba održao je tiskovnu konferenciju sa ekološkom udrugom Ekologija grada na temu gospodarenja otpada u gradu Zagrebu . Tiskovnu konferenciju su održali Darko Klasić, predsjednik HSLS-a Zagreba i Josip Pavlović ispred ekološke udruge Ekologija grada.
Zbog neodlučnosti, nedostataka vizije i plana oko koncepta gospodarenja otpada nije krenulo u ishođenje svih potrebnih dozvola za planirane objekte, iako je za centralni projekt tj. Centar za gospodarenje otpadom dokumentacija iz europskih fondova sufinancirana u iznosu od 85%.
Time je Zagreb izgubio mogućnost sufinanciranja projekata iz EU fondovova , a što sadašnja uprava nastoji prikriti izgovorom o promjeni načina financiranja projekata od strane EU. Zato će Zagreb i Zagrepčani da bi riješili pitanje otpada kako to priliči glavnom gradu morat sve uglavnom financirati iz vlastitih džepova . Međutim primjetno je kako Možemo i Tomašević suočeni s stvarnošću djelomično evoluiraju sa teorijskih zamisli gospodarenja otpada prema shvaćanju stvarnih politika kako bi se riješilo pitanje smeća u Zagrebu. Makar nažalost ne u potpunosti i te smo sada nakon dvije propuštene godine napravili puni krug, bez ikakvih konkretnih učinaka. Nakon godinu dana eksperimenta sa vrećicama koji je očigledno doživio fijasko, planira se umjesto žutih vrećica uvesti 90 000 žutih kanti, tako da će sada Zagreb konačno potvrditi titulu kantograda. Gđa. Benčić je prije par dana na javnoj televiziji priznala da nema cjelovitog gospodarenja otpad bez energana i da je ona potrebna za ostatni otpad. Zbog toga se postavlja pitanje zašto Zagreb kreće ispočetka kada je u pitanju rješavanje komunalnog otpada kada projekti i koncept u potpunosti postoje baš onako kako gospođa Benčić predlaže. Nadamo se da su nakon dvije godine upravljanja gradom ovime otklonjene sve zablude kojima se čelništvo stranke Možemo zanosilo i žao nam je što će Zagreb morati na kraju platiti ovu njihovu evoluciju.
HSLS grada Zagreba predlaže gradskoj upravi kako ne bi opet gradska uprava lutala daljnje slijedeće dvije godine , da pojednostavi postupak prikupljanja otpada te krene hitno u gradnju Centra za gospodarenje otpadom sa energanom , Sortirnice i Biokompostane vodeći se slijedećim smjernicama.
– Nastaviti sa započetim projektima uz nužne prilagodbe i faziranje kako bi se projekti lakše realizirali
– Ne bježati od situacije da se Zagreb kreditno zadužiti za provedu ovih projekata budući da će se prestati plaćati stotine milijuna godišnje privatnim obrađivačima a istovremeno će gotovo svaki od ovih projekata (Sortirnica, Biokompostana i CGO s energanom) biti profitabilan čime će se vrijeme isplativosti ulaganja maksimalno skratiti
– Bez gradnja centra za gospodarenje otpada nemoguće je u skorije vrijeme ostvariti ciljeve učinkovitog gospodarenja otpada kao i zatvaranja Jakuševca , ukoliko budemo i dalje nastojali odgađati rješenje gospodarenja smećem troškovi će biti sve veći. Zato predlažemo ili samostalnu izgradnju CGO financiranjem iz otvorenih izvora ili pokretanje javno – privatnog partnerstva.
– Zaključenje ugovora u svrhu pokretanja energane na ostati dio otpada u okviru mogućnosti HEP-a.
– Razmotriti prikupljanje otpada putem dvije kante, za miješani komunalni otpad i za recikliranje. I danas kada imamo veći broj segmentnih kanti zbog dvojbenog selektiranja otpada potrebno je daljnje sortiranje. Jednom kantom za prikupe raznog materijala za recikliranje pojednostavljuje se prikupljanje a tako prikupljen otpad i tako mora na sortirnicu.
Sigurni smo da će ovakav plan imati širu potporu jer gospodarenje otpadom u Zagrebu je takvo da se ne postižu zadani ciljevi i svako odgađanje rješenja vodi samo penalima koje će opet platiti građani Zagreba , zaključio je saborski zastupnik HSLS-a Darko Klasić.
Prijedlog Udruge Ekologija grada o oporabi otpada
Prijedlog Udruge Ekologije grada je da se ide na izmjenu odluke o komunalnom redu kojom bi se uvela kontrola zbrinjavanja građevinskog otpada, kao i kontrola sakupljanja i zbrinjavanja građevnog otpada od strane ovlaštenih i neovlaštenih subjekata. Ono što želimo je – da se uvede obveza investitora da prilikom svake gradnje ili rušenja na kraju sa ukupnom dokumentacijom o izvedenim radovima nadležnom uredu za upravu dostave dokaznice o načinu zbrinjavanja otpada s gradilišta. Na taj način bi putem komunalnog redarstva mogli usporediti količine otpada iz troškovnika radova, kao i otpada koji je predan ovlaštenim oporabiteljima. Ukoliko ne bi bilo potkrijepljeno dokumentacijom da je otpad s gradilišta zbrinut u skladu sa zakonom, komunalno redarstvo bi napisalo kaznu fizičkoj osobi – investitoru ili podnijelo prijavu državnom inspektoratu ukoliko se radi o pravnoj osobi. Ovakvu odluku je već donio grad Velika Gorica, koja se i provodi, međutim problem je u tome što na području Velike Gorice završava na divljim odlagalištima otpad koji je pretežno nastao na području Grada Zagreba od obnove nakon potresa 2020. godine. Ovakva odluka u velikoj mjeri bi smanjila mogućnost nezakonitog postupanja s otpadom, te se time onemogućilo predavanje otpada neovlaštenim subjektima koji su najodgovorniji za pojačanu pojavu divljih odlagališta posljednjih godina predložio je predsjednik Udruge Ekologija grada Josip Pavlović.
