Prije četiri godine ste, baš kao i vaš stranački kolega Klasić, u Sabor ušli s HDZ-ove liste. Hoće li se to ponoviti i na parlamentarnim izborima iduće godine?
Iskreno govoreći, ne znam. Sve opcije su otvorene jer još ni o čemu nismo razgovarali, prerano je, izbori su tek slijedeće godine. Iz perspektive HSLS-a činjenica je da smo ostvarili svoj dio programa uvođenjem transparentnosti u sve gradove, općine i županije, za 96% poduzetnika ukinuta je obvezna članarina za HGK, porezno opterećenje u Hrvatskoj je manje. Također, uspješno smo riješili i pitanje Hrvatskog kvalifikacijskog okvira čime je postignuto da skoro 55 000 studenata visokih i stručnih studija bude izjednačeno sa kolegama u Europskoj uniji što je doprinijelo i podizanju neoporezivog dijela dohotka za školarce i studente.
Dakle, HSLS je obećano prema svojim biračima isporučio. Korektno smo surađivali u ovom mandatu s našim partnerima, postignuti su i zajednički ciljevi ulaska u eurozonu i schengenski prostor, gospodarstvo je u ovim turbulentnim vremenima ostalo dovoljno snažno. S obzirom da HSLS ima samo dva mandata u Saboru, nismo u mogućnosti isporučiti više politika za koje se zalažemo, utjecati snažnije na porezno rasterećenje te ukidanje birokratskih prepreka za poduzetnike. Smatramo da za “političku snagu” i podršku birača koju HSLS u ovom trenutku ima, mi smo ispunili svoj maksimum.
Neslužbeno se može čuti da razmišljate i o potencijalnom samostalnom izbornom nastupu. Je li to točno i, ako jest, što vas je na to ponukalo?
Istina, mi u HSLS-u razmišljamo i o toj opciji. Prije 4 godine kada sam preuzimao stranku, ona nije bila dovoljno snažna za samostalni izlazak na izbore niti logistički, a još važnije niti financijski. Danas to više nije slučaj. Kažem, sve su opcije otvorene, pa i samostalnog izbornog nastupa. Napraviti ćemo istraživanja našeg izbornog potencijala i potom odlučiti. Nije više nepoznato da imamo jaku izbornu potporu u II izbornoj jedinici i da nas tu građani prepoznaju već godinama po konkretnim projektima i politikama koje život čine boljima. Da bi se HSLS mogao kao stranka na nacionalnoj razini dignuti i vratiti na nekadašnju razinu, nužno je početi samostalno prelaziti izborni prag, pokazati na taj način koalicijski potencijal svojim partnerima, pa i sudjelovati u izvršnoj vlasti s ministarske razine. Jedino tako stranka nacionalno može rasti u očima birača, isporučivanjem konkretnih liberalnih politika kao što to činimo svakog dana u Bjelovaru, gdje imamo već godinama snažnu podršku birača na razini grada i županije.
Jeste li o ovim mogućnostima razgovarali s HDZ-om-om? Što vam na to kaže Plenković?
Nismo o tome razgovarali, ima vremena, ali s našim koalicijskim partnerima imali smo dobru suradnju i sigurno ćemo razgovarati i o toj temi kada za to dođe vrijeme. HSLS je do sada u vladajućoj većini pokazao da smo stabilan i ozbiljan partner koji se nije uvijek slagao sa svim potezima Vlade, ali smo bili dovoljno odgovorni da znamo da je politička stabilnost u teškim vremenima najvažnija za Hrvatsku, pa čak i kad je to išlo na štetu HSLS-a. Cilj je HSLS-a vratiti se ponovno u političku arenu kao stranka koja i samostalno može proći izborni prag. Mi smo ovom koalicijom i sudjelovanjem u vladajućoj većini Hrvatskoj osigurali toliko potrebnu stabilnost. Nikada toliko izazova nije bilo u jednom mandatu kao sada, od potresa, propasti Agrokora kao gospodarskog giganta, potom korona i lockdown, agresije Rusije na Ukrajinu… I uz sve to ostvarili smo strateške ciljeve ulaska u eurozonu i schengenski prostor, sačuvali povoljnu gospodarsku klimu i radna mjesta, proveli porezne reforme. Sigurno je da će na slijedećim izborima većinu stvoriti ona opcija koja će napraviti najbolju izbornu taktiku. Na kraju krajeva to se pokazalo dobitnom kombinacijom i na zadnjim parlamentarnim izborima kada nama sadašnjoj većini nitko nije davao šanse, ali smo ipak sinergijskim učinkom svih koalicijskih partnera ostvarili pobjedu na izborima. Većina ljudi na sceni često podcjenjuje HSLS, naši politički oponenti pa i dio lijevo orijentiranih medija često nas prozivaju da smo nestali sa scene i da više ne postojimo, iako imamo dva saborska zastupnika, sudjelujemo u vladajućoj većini, imamo jaku izbornu bazu u županijama na sjeveru Hrvatske. HDZ i HSLS su imali dobru suradnju koja je rezultirala sinergijskim efektom upravo u tim sjevernim županijama gdje bi da toga nije bilo obje stranke imale dva mandata manje, a sadašnja oporba bi imala dva mandata više. Usporedio bih našu suradnju nešto slično kao i u Njemačkoj suradnja CDU I CSU.
Koji su argmenti za samostalan, a koji za ponovni zajednički izlazak na izbore?
Ako se HSLS odluči za samostalan izlazak na izbore i polučimo rezultat od nekoliko saborskih mandata, onda možemo više utjecati na provođenje zdravorazumskih liberalnih politika kakve svakoga dana provodimo u Bjelovaru i na nacionalnoj razini, pa i kroz ministarsku ulogu i jedino tako možemo ponovno vratiti povjerenje birača koji takvu opciju traže. Ako idemo u predizbornu koaliciju, tu su šanse za tako nešto puno manje jer će uvijek biti onih koji će tvrditi da smo sateliti, žetončići , da nam je HDZ nešto poklonio itd.
Siguran sam da samostalnim izlaskom možemo osvojiti siguran mandat u 2. IJ, a u suradnji s možda još nekim ozbiljnim ljudima sa lokalne razine možda i koji mandat više što bi nam dalo mogućnosti ozbiljnije participacije u izvršnoj vlasti i provođenje naših politika. Cilj politike je mogućnost mijenjanja i isporučivanja obećanog biračima, a ne parazitirati u oporbi kao što rade mnoge hrvatske političke stranke.
Općenito, možemo li očekivati da ćete i nakon novih izbora nastaviti suradnju s tom strankom? Želite li to i zašto?
Ovo nije pitanje želimo li to i zašto, nego postoji li točka interesa oko koje se možemo dogovoriti. Za vlast smo zainteresirani da bi neke od svojih liberalnih politika proveli i implementirali, baš kako je uvedena transparentnost i ukinuta obvezna članarina za HGK ili smanjena porezna presija na poduzetnike kako bi se sačuvala radna mjesta. Od početka komuniciram da je Andrej Plenković nama prihvatljiv političar obzirom na vrijednosti koje promovira, a hoće li biti suradnje, ponovit ću: ne znam, sve su opcije otvorene. Sjećam se kada su nas neki mediji i politička konkurencija prije 3 godine napali zbog ulaska u koaliciju. Tada smo mogli birati da ne postojimo i da budemo politički irelevantni, ili da uđemo u takvu koaliciju preuzmemo odgovornost i sa HDZ-om i predstavnicima nacionalnih manjina u Hrvatskoj vodimo modernu, tolerantnu i europsku politiku. Sjetimo se tada, gotovo svi mediji su tada govorili da će HDZ i Domovinski pokret tada stvoriti novu Vladu. Sada vidimo iz današnje perspektive da bi koalicija HDZ-a i DP-a bila pogubna za Hrvatsku. Dobru smo odluku donijeli iako je to tada malo tko shvaćao. Za Hrvatsku je u ovom trenutku najbolja koalicija demokršćana, liberala i nacionalnih manjina.
Sljedeće godine su i europski izbori. Govorilo se o mogućnosti zajedničkog izlaska liberalnih stranaka. U kojoj su fazi ti razgovori?
Nažalost, liberali su u Hrvatskoj podijeljeni na 5 stranaka, ali to nije najveći problem već činjenica da pojedini lideri smatraju da niti na europske izbore ne bismo trebali ići zajedno što je van svake pameti jer bi se moglo po prvi puta dogoditi da liberali u Hrvatskoj nemaju svog predstavnika u europskom parlamentu. HSLS je tu jasan, mi želimo na te izbore izaći u liberalnom bloku unutar europske liberalne obitelji i spremni smo za te izbore podržati bilo kojeg kandidata iz neke druge hrvatske liberalne stranke za kojeg se svi dogovorimo. Dakle, zajednički cilj nam je prioritet ispred interesa samog HSLS-a.
O čemu će ovisiti zajednički nastup liberala na euroizborima?
O smanjenju ega i ambicija pojedinih lidera iz drugih liberalnih stranaka u Hrvatskoj. Mi taj problem nemamo.
Govori se da bi stranka Centar na parlamentarjne izbore na kraju mogla s SDP-om. Ne budu li na euroizborima u liberalnoj koaliciji, ima li ta koalicija uopće smisla?
Moje je mišljenje po porukama koje čelni ljudi stranke Centar šalju posljednjih godina da oni na izbore ne mogu s nikim drugim osim sami sa sobom jer bez obzira što uvažavam kolegu Puljka, ali tko s njim postigne bilo kakav izborni dogovor, treba mu čestitati. Politika je uvijek umijeće mogućeg i kompromis je uvijek način postizanja dogovora. Toga moramo biti svjesni svi mi koji se bavimo ozbiljnim političkim djelovanjem. Nije sramota imati crtu pragmatičnosti do određene razine. Usudio bih se čak reći da oni koji je nemaju, ne mogu biti uspješni poilitičari.
Pred Saborom je donošenje novog Zakona o izbornim jedinicama. Mnoge su županije u novoj podjeli presječene, no vaša Bjelovarsko-bilogorska je ostala netaknuta. Je li to možda rezultat vašeg dogovora s Plenkovićem?
Uopće nisam razgovarao o tome uoči predstavljanja novog Zakona. Vidio sam tenzije koje su se podignule u javnosti oko ove teme, koje su išle tako daleko da je veliki dio oporbe prozivao nas u vladajućoj većini zbog pokušaja izbornog inžinjeringa. No, sve je to nestalo onog trenutka kada je neki pametni matematičar izračunao da bi po postojećem modelu izbornih jedinica temeljem rezultata izbora prije 3 godine, najviše novi model izbornih jedinica donio mandata upravo SDP-u, a ne HDZ-u. I tu priča o izbornom inžinjeringu prestaje. Činjenice su jasne, promjenom modela izbornih jedinica, 75% birača će i dalje glasati u istoj izbornoj jedinici, a mandat će vrijediti jednak broj glasova u svakoj izbornoj jedinici što je Ustavni sud jedino i tražio od nas.
Neko se vrijeme govorilo da bi istočni dio vaše županije mogao završiti u 4. izbornoj jedinici, zajedno s Osijekom. Što mislite, zbog čega se to ipak nije dogodilo?
Nisam participirao u tom procesu donošenja odluka, ali uvijek kad se rade određene reforme, do određenih promjena mora doći ili reforma postaje samo kozmetička izmjena.
HSLS u susjednoj, Koprivničko-križevačkoj županiji je zajedno sa SDP-om napustio zasjedanje županijske skupštine zbog podjele županije između dviju izbornih jedinica. Imaju li u tome potporu vrha stranke? Mislite li da je i ta županija tu novoj podjeli trebala ostati čitava?
Naravno da imaju podršku vodstva stranke, očekujem da se bore za interese svoje županije, dapače bilo bi mi čudno da ne podignu glas oko toga. Mogu špekulirati oko toga, mogle su neke druge županije biti “prerezane”…, ali negdje se mora donijeti i odluka. Ponavljam, reforme kada se provode, uvijek donose i jedan dio građana koji su s pravom nezadovoljni jer subjektivno osjećaju da su tom reformom oštećeni. No, ako se za 75% građana ništa ne mijenja, a sustav se mijenja na bolje, mislim da je to razumna žrtva na koju društvo mora pristati jer u suprotnom se nikada ništa ne bi mijenjalo dok se ne postigne 100% suglasja, a to je utopija.
Vaša inicijativa nedavno je rezultirala naputkom Ministarstva financija o načinu na koji su jedinice lokalne samouprave dužne ojavljivati svoje troškove. Jeste li zadovoljni time što se od gradova i općina traži? Imate li podatke o odazivu jedinica? Jesu li gradovi i općine poslušale naputak Ministarstva?
Donesen je Zakon kojim načelnici, gradonačelnici i župani, moraju pokazati kako troše svaku kunu ili euro poreznih obveznika, a sad je prije par dana donesen i Naputak kojim se to mora činiti ili ih se kažnjava sa 50 000 kuna osobne kazne. Stmatram to visokim demokratskim standardom koji se uvodi i tu vidim veliku zaslugu HSLS-a čiji je to bio uvjet suradnje u vladajućoj većini. Dugo je trajalo, nije bilo lako, ali zahvaljujući dobroj suradnji s koalicijskim partnerima, mi smo obećano građanima i ispunili!
