Razmatranje poskupljenja bilo kakvih komunalnih usluga uz uvođenje najvećeg mogućeg poreza u Zagrebu je čisto profiterstvo

od Darko Klasić

Fiskalna decentralizacija i samostalno omogućavanje određivanja veličine poreza potiče konkurenciju između gradova i općina , kako bi svaki grad i općina osigurali  što bolju i efikasniju javnu uslugu.

Zagrebački  gradonačelnik Tomislav Tomašević najavio je da će Zagreb ukidanje prireza nadoknaditi maksimalnim stopama poreza na dohodak, te da će vidjet dali će još morati što poskupjeti  jer prirez nije  jedina osnova prihoda zagrebačkog proračuna.

Smatramo da  to nije  nužno jer Grad Zagreb je u protekloj godini ostvario  porast prihoda samo od poreza na dohodak i prireza skoro  milijardu kuna, kao i  raznih potpora Vlade  od beskamatnih zajmova, obročne otplate ili  odgode otplate dugovanja.

Gradska vlast sigurno se suočila s brojnim problemima, ali to im ne može biti izlika jer su to znali i prije izbora . Ono što je  prava  istina  da se Tomašević i nova gradska uprava   nisu očigledno snašli u upravljanju gradom i rješavanju ključnih problema građana.

Danas u Zagrebu imamo  sve veće ideološke podijele i politike , koje su čest uzrok   nastajanja šteta za  zagrebački  proračunu te pada poslovnih prihodima grada u proteklih dvije godine  .  Smatramo  neprihvatljivim donošenje  odluka  u protekle dvije godina kojima su smanjeni prihodi grada, od zabrane reklamiranja na vozilima javnog prijevoza i javnih površina , ograničavanja i zabranjivanja terasa ugostiteljskih objekata , otkazivanja najma gradskih prostora raznim subjektima čije je troškove održavanja preuzeo Grad Zagreb, proširenjem Zg  Hodinga  sa trgovačkim društvima i djelatnostima koje su gubitaši i  ne spadaju u temeljnu komunalnu djelatnost , do  odustajanje od projekata za gospodarenje  otpadom  što je uzrokom gubitka 50 milijuna kuna koje je grad već uložio.

Prihodi od vlastite imovine ( od najam, zakup, naknade za koncesije, prodaja nefinancijske imovine, prihodi od trgovačkih društava i drugih pravnih osoba u vlasništvu),  gradski porezi (prirez porezu na dohodak ,porez na potrošnju,  porez na korištenje javnih površina, porez na promet nekretnina) , novčane kazne za prekršaje, prihodi od administrativnih (upravnih)pristojbi, prihodi od boravišnih pristojbi, prihodi od komunalnih naknada, komunalnih doprinosa i naknade za uporabu javnih gradskih površina omogućuju sigurno normalno funkcioniranje Grada Zagreba.

U Zagrebu imamo više od 500 poslovnih prostora koji nisu u funkciji i svakodnevno nam stvaraju dodatne troškove. Grad nije i ne treba biti poduzetnik, on ne može stvoriti stvarnu dodanu vrijednost, stoga nema potrebe da u vlasništvu ima poslovne prostore koji su proteklih godina bili jedno od glavnih žarišta korupcije i klijentizma. Zato je potrebna hitna prodaja mrtve gradske imovine a ne filozofiranje i beskrajne rasprave.

Gradu Zagrebu sigurno nije potrebno  218 mjesnih odbora i 17 gradskih četvrti uz Gradsku skupštinu sa 1800 vijećnika i 3000 zaposlenika Grada Zagreba za vođenje mjesne samouprave koja sve lošije radi. Digitalne tehnologije mogu biti poluga za transformaciju upravljanja gradom koja na taj način sigurno može postati učinkovitija i transparenta a gradski proračun sigurno će ostvarit značajne uštede .

Grad Zagreb samo na ovim mjerama uz preuzimanje upravljanjem bolnice Sveti Duh od države može ostvariti uštede od preko 100 milijuna eura ,  zato pozivamo gradsku upravu i gradonačelnika Tomaševića  da se saberu, budu odgovorni prema Zagrepčanima.

U suprotnom, ako se ovakva loša politika Grada Zagreba nastavi, Zagrebu bi se u  idućim godinama mogao dogoditi odljev stanovništva u okolne gradove koji imaju znatno niže poreze , s prihvatljivim troškovima života kao što su Samobor, Sveta Nedjelja i naravno Bjelovar, istaknuo je na tiskovnoj konferenciji sazvanoj povodom porezne reforme kojoj je cilj rasterećenje poreza građanima i gospodarstvenicima predsjednik HSLS-a Zagreba Darko Klasić .

Nove objave u ovoj kategoriji

Copyright © HSLS