Povodom otežanog rada Zagrebačkih KUD-ova održana je konferencije za medije. Koju su zajednički
održali Darko Klasić, predsjednik, Alen Lochert i Kristijan Jelić, potpredsjednici HSLS-a GO Grada Zagreba i zastupnici u Gradskoj skupštini Grada Zagreba, te Branko Ferina, predsjednik udruge „Prigorski dan“, koja okuplja društva s dugom i bogatom tradicijom – HKUD Prigorec Markuševec, HSPD „Sljeme“ Šestine-Zagreb, KUD „Frankopan Remete“, HKPD Bosiljak Čučerje, KUD Bukovac, HSPD „Podgorac“ Gračani i FIS Remete.
Šestinski kišobran, licitarsko srce, črleni lajbek , prigorska svadba odavno su zaštitni znaci našeg Zagreba. O tim simbolima i njihovoj opstojnosti kao i očuvanju zagrebačkog dijalekta brine već godinanama 60 zagrebačkih KUD-ova s gotovo 5000 članova.
Često neprepoznati te, posljedično, bez financijske podrške, taoci tihog rata ZAFAZA, kao neželjene ostavštine bivšeg gradonačelnika i novih prioriteta Gradskog ureda za kulturu, ti baštinici naše zagrebačke tradicije, jezika i običaja nisu više u mogućnosti plaćati voditelje, održavati narodne nošnje i instrumente kao što često ne mogu ni sudjelovati na vanjskim događanjima zbog nedostatka sredstava. U HSLS-u smatramo neprihvatljivim da gradska uprava odstupa od dosadašnje prakse besplatnog davanja dvorana u vlasništvu Grada Zagreba za održavanje godišnje smotre ili koncerta zajednici KUD-ova.
Predsjednik zagrebačkog HSLS-a Darko Klasić predložio je gradskoj upravi i Gradskom uredu za kulturu da, ako nema povjerenje u rad ZAFAZA, izvrši uvid u rad zagrebačkih KUD-ova te im prema potrebama dodijeli sredstva za rad. KUD-ovi grada Zagreba ne smiju biti taoci rata političkih opcija i to područje nije i ne smije biti poprište političkih bitaka jer posljedica toga mogu biti isključivo smanjenje članova i zatvaranje pojedinih kulturno umjetničkih društava, ali i nepovratni gubitak kulturne baštine i identiteta našeg Zagreba.
Branko Ferina, predsjednik udruge Prigorski dan, koja okuplja 7 društava iz Zagrebačkog prigorja, od kojih čak pet djeluje više od 100 godina, istaknuo je da su KUD-ovi društva koja čuvaju prigorsku i zagrebačku kulturnu baštinu. Upravo zbog toga smatra da nemaju adekvatan status i da nisu vrednovani u mjeri u kojoj to zaslužuju i koja im omogućuje normalno funkcioniranje. Naveo je primjer društva HSPD Sljeme, koje djeluje 128 godina u okviru pet sekcija zbora, folklora, tamburaša, švelja, opančara i remenara, kojem Gradski ured za kulturu grada odlučio dodijeliti za tekuću godinu sredstva u iznosu od 5000 eura, pri čemu samo mjesečni trošak za plaću voditeljima iznosi tisuću eura. KUD-ovi poduzimaju sve da ostvare dodatna sredstva kako bi osigurali nastavak svojeg rada, javljajući se na sve objavljene natječaje, ali na žalost sa slabim rezultatima i uobičajenim odgovorom o neprihvaćanju uz dobre želje. Tražili su i sastanak s gradskom pročelnicom za kulturu no nije se osobno s njima sastala, nego su od njezine savjetnice dobili obećanja, koja su se pokazala ispraznima. Svako daljnje poslovanje sve je neizvjesnije zbog financijskih poteškoća. Potreban je zajednički odgovor na trenutačni vapaj za opstojnost zagrebačkih KUD-ova.
Alen Lochert, potpredsjednik zagrebačkog HSLS-a, upozorio je da prema obavijesti s internetske stranice Knjižnica grada Zagreba https://www.kgz.hr/hr/novosti/novo-radno-vrijeme-pojedinih-lokacija/63476 gotovo četvrtina knjižnica koje se nalaze u sastavu Knjižnica grada Zagreba, to jest njih devet, prelaze od danas na poludnevno radno vrijeme, i to zbog nedostatka stručnog osoblja.
Iz odluka Upravnog vijeća KGZ-a https://www.kgz.hr/hr/o-nama/uprava/odluke-upravnog-vijeca-u-2022-godini/62975 proizlazi da je samo jednom u posljednje dvije godine UV KGZ-a donijelo odluku o raspisivanju natječaja za zapošljavanje, i to 5. travnja 2022. Budući da iz točaka dnevnog reda naknadnih sjednica ne proizlazi da je natječaj stvarno raspisan, a kamoli da je okončan, jasno je da je upravo to uzrok nedostatka stručnog osoblja.
Stoga tražimo od gradonačelnika te pročelnice Gradskog ureda za kulturu, međugradsku i međunarodnu suradnju i civilno društvo gđe. Emine Višnić da hitno osigura zapošljavanje stručnog osoblja kako bi Knjižnice grada Zagreba i dalje mogle u potpunosti obavljati svoju javnu službu predviđenu Statutom.
Knjižnice grada Zagreba djeluju na 42 stalne lokacije i putem bibliobusa. Osim što služe posuđivanju svoje građe, te lokacije su dnevni boravak mnogih sugrađana, prije svega onih koji su ljubitelji književnosti, ali i onih kojima je to oblik civiliziranog i ugodnog društvenog života. U tom pogledu valja istaknuti i umirovljenike, kojima su knjižnice i čitaonice i mjesto informiranja s obzirom na to da, osim građe za posuđivanje, u čitaonicama mogu mirno čitati dnevne i tjedne tiskovine uz godišnju članarinu u iznosu od 7 eura. Osim toga, KGZ organizira i razna događanja, pa je samo na današnjem rasporedu, 8. 5. 2023., dakle u jednom danu, čak pet predstavljanja knjiga u pet različitih knjižnica!
Zaključno, potpredsjednik zagrebačkog HSLS-a uputio je pitanje gradonačelniku znači li nemogućnost zapošljavanja stručnog osoblja da je dovedena u pitanje i realizacija projekta Gradska knjižnica Paromlin? Taj projekt nalazi se u gradskom proračunu za 2023. godinu, ali kako ga se može pokrenuti i financirati ako nema novca niti za financiranje plaća zaposlenika koji nedostaje na postojećim lokacijama?
Kristijan Jelić potpredsjednik i gradski zastupnik osudio je način na koji su organizatori Trnjanskih kresova onemogućili održavanje konferencije za medije Domovinskog pokreta u subotu. Mi u HSLS-u smatramo da je nedopustivo da bilo tko u demokratskoj Hrvatskoj nema mogućnost izraziti drugačiji stav. Pri tome je istaknu da mi istinski liberali vodimo se riječima velikog francuskog književnika Voltaira „Iako se ne slažem s vašim mišljenjem, branio bih do smrti vaše pravo da ga iznosite“ .
Razne antifašističke i lijeve opcije se učestalo pozivaju na toleranciju, liberalizam i poštivanje različitosti, ali njihova tolerancija različitosti često završava na seksualnom opredjeljenju, a vrlo rado bi ukinuli slobodu govora na tragu totalitarnog prošlog režima kojeg i dalje zagovaraju.
Posjetiti ću Vas da su naši osnivači Dražen Budiša i Vlado Gotovac u bivšem sistemu osuđeni na višegodišnje robijanje i oduzimanje građanskih sloboda isključivo zbog slobode govora !
HSLS je još 1998. godine kao prva stranka u Hrvatskoj, nedvosmisleno osudio sve totalitarne režime dvadesetog stoljeća, bez obzira bili oni lijevi ili desni. Nakon jedanaest godina i EU parlament je donio rezoluciju kojom se osuđuju svi totalitarni i autoritarni režimi.
Završiti ću citatom velikog Vlade Gotovca, jednog od osnivača HSLS-a, „Čuvajte mi Hrvatsku od niskosti i mržnje“ !
