Svi smo svjesni da se desetljećima izuzetno malo ulagalo u vodoopskrbnu infrastrukturu grada Zagreba i da su potrebne investicije u mrežu, ali smatramo da nije pošteno da građani Grada Zagreba plaćaju dugogodišnje neracionalno poslovanje ViO kroz povećanje cijene vode. Pozdravljamo najavljenih preko 300 milijuna eura koji će biti uloženi u infrastrukturu u sljedećih pet godina posredstvom EU fondova, dok za učešće od 30% koje treba osigurati Grad Zagreb predlažemo da se osigura putem kratkoročnog kredita.Građani Grada Zagreba godinama plaćaju održavanje i razvoj vodovodne mreže kroz cijenu kubika i zašto bi sada ponovo plaćali nemar Vodoopskrbe i odvodnje kroz povećanje cijene kubika ?!? Uzimajući u obzir da je Vodoopskrba i odvodnja visoko regulirana djelatnost koja mora bit financijski samoodrživa i da ne smije bit u minusu, apeliramo na zdravi razum i tražimo da poskupljenje ne pređe 5% koliko je potrebno da se pokrije trenutni operativni gubitak poslovanja ViO, sada nije vrijeme da se pokuša nadoknaditi ono što je izgubljeno desetljećima– izjavio je gradski zastupnik HSLS-a Kristijan Jelić.
Mirko Budiša , predsjednik Savjeta HSLS za zaštitu okoliša i održivost prirode, upozorio je da je postojeća gradska vlast pobijedila na izborima zahvaljujući njihovu aktivizmu i skretanju pažnje na loše gospodarenje otpadom u Gradu Zagrebu. Stoga je bilo za očekivati da će nakon preuzimanja vlasti nova gradska uprava imati spremna rješenja za miješani i odvojeno prikupljeni komunalni otpad. Međutim, sad je već očigledno da gradska vlast nema viziju ni hrabrost kako bi pokrenula naslijeđene projekte s obzirom na to da nema vlastite projekte. Od naslijeđenih projekata realiziran je projekt drobilice za građevinski i glomazni otpad dok su projekti centra za gospodarenja otpadom, sortirnice i biokompostane u Novskoj odbačeni te se ne radi na njihovu daljnjem razvoju. Rezultat takve neaktivnosti bit će nastavak rada odlagališta Jakuševac još najmanje 5-6 godina kao i plaćanje visokih naknada privatnim obrađivačima za obradu odvojeno prikupljenog otpada. Činjenica je da je nakon dolaska na vlast nova gradska uprava zaustavila sve javne nabave u ZG holdingu, podružnici Čistoća, koje se odnose na održavanje i nabavu opreme za komunalna vozila. Zbog toga je danas otprilike 30 % voznog parka neupotrebljivo, a takvo stanje potrajat će još mjesecima. Zbog neselektivnih otkaza i, općenito, traljavo izvedenog ukidanja radnih mjesta također nedostaje radne snage. Stoga ne čudi to što su gradske ulice često zatrpane vrećicama smeća kao ni to što se u isti kamion ubacuje i miješani i odvojeni otpad jer, osim u gradskom centru, ne postoji redovan odvoz otpada. U Zagrebu je otpilike 380.000 privatnih i 21.000 poslovnih korisnika, od kojih na gradsko središte otpada otrpilike 8.000 korisnika. Prema tome, postavlja se pitanje zašto se odvozom i ugradnjom podzemnih spremnika pogoduje centru Zagreba, koji čini tek nešto više od 2 % ukupnog broja korisnika? Nitko nije protiv toga da centar ima takvu uslugu, ali zašto bi ju se pružalo na uštrb ostalih gradskih četvrti i ne bi li trebalo pritom voditi računa o jednakom pristupu prema svima s obzirom na to da svi plaćamo jednaki fiksni dio usluge. Važno je napomenuti da se u žutim vrećama nalazi do 30 % miješanog otpada, a na to smo upozoravali prilikom uvođenja novog sustava naplate odvoza otpada. Međutim, problem je tim gori što za koji mjesec prestaje važiti okvirni sporazum za otpadnu plastiku. Prema tom sporazumu gotovo su iscrpljene sve predviđene kvote, tako da za desetak dana možemo ponovno očekivati epidemiju žutih vrećica na ulicama, osim ako će se zajedno s miješanim otpadom odlagati na odlagalištu Jakuševec, čemu svjedočimo posljednjih dana.
Savjet HSLS-a za zaštitu okoliša smatra da je stanje s otpadom u Zagrebu alarmantno s obzirom na to da se ne nude rješenja postojećih problema kao i to da potpuno ovisimo, a još i više ćemo ovisiti, o privatnim obrađivačima, pri čemu se kazne za loše gospodarenje otpadom već sada čine neizbježnima. Projektima koji se najavljuju, a to su centri za ponovnu upotrebu neće riješiti ni 5 % problema. Zagreb treba hitno samostalno ili na temelju modela javno-privatnog partnerstva izgraditi centar u kojem će biti postrojenje za reciklažu i oporabu sa suvremenom energanom na otpad, jer se isključivo njome može jamčiti zatvaranje Jakuševca i postizanje cilja od najviše 10 % odloženog otpada do 2035.godine, kako je predviđeno zakonodavstvom EU-a.
Darko Klasić, predsjednik zagrebačkog HSLS-a, osvrnuo se na nove poteze vijećnika stranke Možemo i zagrebačkog gradonačelnika. Naime, dok građani Črnomerca i Zagreba već drugu uzastopnu godinu svjedoče najmanjoj razini izvršenja malih komunalnih akcija i nerješavanju komunalnih problema, vijećnici stranke Možemo na sjednici VGČ Črnomerec donose zaključke o preimenovanju ulica na području gradske četvrti Črnomerec.
Kako se u Zagrebu mijenjala vlast, tako su se mijenjali i nazivi ulica. Većini građana suočenih sa svakodnevnim životnim problemima i povećanjem životnih troškova zasigurno više nisu bitne ideološke podjele koje traju više od 70 godina. Na nesreću građanja, politička preorijentacija gradskih vlasti i izostanak sustavnih promjena u upravljanju gradom ponovno su glavni motiv za promjene naziva ulica kako bi se prikrilo nerješavanje komunalnih i svakodnevnih problema u gradu.
Nažalost, ova inicijativa zagrebačke uprave na čelu s novom vlasti samo je nastavak politika svih dosadašnjih vlasti u Zagrebu, koje sada također provode gradonačelnik Tomašević i njegova stranka Možemo. S druge strane, prije i nakon izbora otklanjali su svaku takvu mogućnost ideološkog pristupa, štoviše Rada Borić najavila je da će o promjenama naziva ulica i trgova odlučivati sâmi građani Zagreba.
Unatoč svemu tomu, opet smo suočeni s inicijativom nove vlasti koja se odnosi na promjenu naziva ulica iako su pojedine ulice u proteklih 70 godina čak tri puta mijenjale svoje nazive. Uvjereni smo da takva politika nije kvalitetna jer, osim administrativnog opterećenja, svaka promjena naziva ulica uključuje dodatne troškove za građane, od promjene isprava do ostalih promjena koje poduzetnici i gospodarstvenici moraju zbog toga izvršiti.
HSLS-u smatra da trenutačno postoje važnija pitanja od preimenovanja ulica i trgova, osobito imajući u vidu dodatne troškove za građane i poduzetnike, koji su im u postojećim prilikama uistinu suvišni.
