Hrvatski otoci iako su prostor s prirodnim i turističkim potencijalom, suočavaju se često sa izoliranošću, prometnom nepovezanošću, slabijom dostupnošću javnih usluga, ograničenim gospodarskim prilikama te nepovoljnim demografskim trendovima. Ovaj prijedlog Zakona o otocima sigurno radi iskorak koji će značajno utjecati na život 128 tisuća stanovnika naša 53 naseljena otoka. Njihovi problemi nastojat će se riješiti cijelim nizom sustavnih mjera i politikama koje obuhvaćaju nacionalne, europske i lokalne razvojne ciljeve s najvećim naglaskom na prometnu infrastrukturu i subvencioniranje troškova života na otocima.
Kako bi ove politike bile uspješne kao osnova mjera i programa predviđena je u zakonu kategorizacija otoka prema kriterijima nastanjenosti , udaljenosti i položaja čime se prvi puta stvorila osnova za diferenciranu provedbu mjera, što je od presudne važnosti s obzirom na različitost Hrvatskih otoka.
Dobro je da su u zakonu prepoznati svi problemi stanovnika otoka te se isti pokušavaju riješiti od poboljšanja prometne povezanosti, razvoja vodoopskrbe i odvodnje do očuvanje kulturne baštine i proizvodnje kroz program Hrvatski otočni proizvod.
Uvjet opstanka ljudi na otoku oduvijek je bila pitka voda a u novije doba i odvodne vode . Zato je sigurno pozitivno da poduzetnici koji nisu priključeni na sustav javne vodoopskrbe mogu ostvariti bespovratna financijska sredstva za podmirenje od 100 % troškova prijevoza vode. Pozitivna novost je da će država sufinancirati pražnjenje septičkih jama, samo mi nije jasno po kojem principu i u kojem iznosu. To je jako bitna stvar jer su svi mali otoci bez kanalizacije i nema nikakvog komunalnog rješenja već se kućanstva brinu o tom. Do sada komunalne tvrtke često nemaju mogućnost odvodnje na otocima i ljudi se snalaze uglavnom preko privatnika što je značajan trošak, kao i ekološko pitanje, ta će ove novosti definitivno biti značajne za napredak otoka, samo, isto treba vidjeti kako to provesti u djelo i s kojim postotkom će to država sufinancirati.
Pozitivno je također da je u novom Zakonu zadržan i program Hrvatski otočni proizvod kojim se želi osigurati prepoznatljivost otočnih proizvoda te potaknuti proizvodnju i očuvati tradiciju. Kao dodatni poticaj uvodi se dodatna mjera kojom će se otočnim proizvođačima subvencionirati troškovi neophodni za izdavanje oznake kvalitete Hrvatski otočni proizvod.
Ono što nije adekvatno prepoznato u zakonu je pitanje zdravstvene zaštite i manjak liječnika na otocima te samim time i otežano funkcioniranje zdravstvenog sustava, i smatram da bi pitanje zdravstva na otocima trebalo biti prioritet.
Također smatram da bi trebalo možda uvesti i posebne porezne olakšice i smanjenje PDV-a za udaljene otoke kako bi se smanjilo povećanje cijena na otocima zbog dostave , ali to bi trebalo opet pomno nadzirati kako se ne bi opet desilo da mi smanjimo porez a građani ne dožive smanjenje cijena a trgovci na račun tog povećaju dobit. Također smatram da bi i drugim zakonima trebalo potaknuti razvoj energetskih zajednica na otocima radi smanjenja ovisnosti o fosilnim gorivima i djelomične energetske samodostatnosti.
Provedba Zakona zahtijeva znatna financijska sredstva, koja su već predviđena u državnom proračunu. Ukupno se za razdoblje 2025.–2027. planira iznos od 329 milijuna eura.
Uspješnost ovog zakona kada bude donesen ovisit će o dosljednoj provedbi i o koordinaciji različitih razina vlasti. I do sad su neke od tih bitnih stvari bile papirnato riješene, samo se nisu provodile u nekom pravom smislu da bismo imali neke konkretne koristi. Pitanje novog zakona je provedba koju treba provoditi država, kao i regionalna i lokalna samouprava. Drugi izazov odnosi se na osiguranje dugoročne financijske održivosti, jer će se dio predviđenih mjera morati provoditi i nakon 2027. godine .
U svakom slučaju ovim prijedlogom zakona vidljiva je pozitivna namjera vlade da riješi goruće probleme otočnog stanovništva kako bi se zaustavilo depopulacija otočnog stanovništva a otoci postali poželjna destinacija za život mladih obitelji, i nadam se da će zaživjeti nakon izglasavanja a ne ostati samo mrtvo slovo na papiru.
Replika
Država će financirati pražnjenje septičkih jama što je značajan trošak otočanima kao i veliko ekološko pitanje . Uvažena ministrice iz predloženog prijedloga zakona nije mi jasno po kojem principu i u kojem iznosu, kao i na koga se to sve odnosi , dali samo na novogradnju ili i na postojeće građevine.
