Nakon drugog incidenta na odlagalištu otpada na Jakuševcu zastupnik HSLS-a u Hrvatskom Saboru Darko Klasić upoznao je građane sa činjenicama o gospodarenju otpadom u zagrebu kao i slomu sustava gospodarenja otpadom u Zagrebu.
” Danas izgleda populistički izvlačiti temu Jakuševca nakon incidenta koji se dogodio. O Jakuševcu je sve rečeno , ali osobno mislim da se tema skreće u nekakvom PR-ovskom smjeru gdje se zanemaruju faktografske činjenice . Mislim da danas u Hrvatskom saboru treba iznijeti realne i nepristrane informacije.
Danas u 21. stoljeću pitanje gospodarenja otpadom je civilizacijsko pitanje. Čistoća i urednost naših ulica uz promet su ogledalo uspješnosti svake lokalne, gradske i općinske uprave.
Grad Zagreb dugi niz desetljeća sporo i točkasto gradi sustav gospodarenja otpadom, bez izgradnje potrebnih postrojenja za obradu otpada. Pokojni gradonačelnik je više od desetljeća izbjegavao gradnju bilo kakvog takvog postrojenja. Ipak, kada je „vrag odnio šalu“, grad je započeo razvijati sveobuhvatan projekt cjelovitog sustava gospodarenja otpadom te je 2019. godine napravljen zagrebački plan gospodarenja usklađen sa tada važećim Nacionalnim planom. Kod smjene vlasti u Zagrebu očekivali smo kako će pitanje otpada bar konceptualno biti riješeno u prvih šest mjeseci mandata s obzirom da je stranka MOŽEMO u Zagrebu na problematici o otpadu dobila dobrim djelom izbore. Nažalost desilo se suprotno.
Zagreb u zadnje dvije godine nije ostvario značajniji napredak u gospodarenju otpadom, štoviše zbog nekih odluka Zagreb se vratio 5 godina unazad. Sigurno se pitate zbog kojih to odluka ?
- Odustalo se od Biokompostane u Novskoj. Time je Zagreb propustio priliku za sustavnom obradom odvojeno prikupljenog biootpada u postrojenju koje bi generiralo dobit. Umjesto toga, pokušavalo se mimo dozvola kompostirati prikupljeni biootpad na Jakuševcu skupa s zelenim otpadom. To je suprotno dozvolama jer se dio takvog otpada odlaže na samo odlagalište, a posljedice toga su i urušavanje samog tijela odlagališta Jakuševec kojem svjedočimo.
Projekt kompostane je mogao biti kandidiran na NPOO financijski mehanizam u iznosu 50% financiranja sa rokom izrade dokumentacije do sredine 2022. godine. Umjesto toga plaćala se skupa obrada koncesionaru, odnosno kompostira se na kompostani na Jakuševcu koja uopće nije namijenjena za biootpad odvojen od kućnog otpada.
- Odustalo se od Sortirnice otpada, zbog same visine investicije. Projekt je također mogao biti sufinanciran EU sredstvima, ali se dodatno odustalo jer bi za takvu sortirnicu trebalo raspisati natječaj za koncesionara. Smatramo da u postojećim okolnostima Grad ne treba bježati od suradnje po osnovi javno-privatnog partnerstva uz jasno određena pravila, obveze i odgovornosti. Umjesto toga sada se plaća nikad skuplja usluga koncesionaru za obradu prvenstveno otpadne plastike. Sam projekt je također mogao biti sufinanciran sa 50% iznosa uz dodatno sufinanciranje iz nacionalnog Fonda.
- Odustalo se od izgradnje Centra za gospodarenje otpadom za koju je izrađen veći dio studijsko-projektne dokumentacije. Razlog od odustajanje od izgradnje CGO na Resniku je formalno što se kroz program konkurentnost i kohezije više ne financira obrada miješanog komunalnog otpada. Pravi razlog je odustajanja od CGO je činjenica kako je bila predviđena izgradnja energane na otpad te se zapravo takav koncept pokušavao potkopati. Rok za izgradnju CGO bio je sredina 2026. godine a iznos sufinanciranja su također trebali biti EU fondovi ( u manjem iznosu) plus nacionalni fond i sam korisnik-Grad Zagreb.
- Sustav prikupljanja otpada se u jednom trenutku raspao zbog neprovođenja javne nabave za održavanje komunalnih vozila, nabavu rezervnih dijelova, opreme za radnike i sl. Drugi razlog je svojevrsni kaos u upravljanju podružnicom Čistoća nastao činjenicom da je svatko mogao biti na listi za otkaz a sve posljedica lošeg netransparentnog i nesustavnog pokušaja racionalizacije poslovanja.
- Uvođenje novog sustava naplate odvoza miješanog komunalnog otpada je doživio fijasko. Uvođenje plave vrećice je donijelo više nereda nego koristi . Prema informacijama iz same podružnice samo oko 30% Zagrepčana trenutno kupuje i koristi plave vrećice. Posljedica je i strahovit porast broja divljih odlagališta .
Zbog neodlučnosti, nedostataka vizije i plana oko koncepta gospodarenja otpada nije se krenulo u ishođenje svih potrebnih dozvola za planirane objekte, iako je za centralni projekt tj. Centar za gospodarenje otpadom dokumentacija iz europskih fondova sufinancirana u iznosu od 85%. Time je Zagreb izgubio mogućnost sufinanciranja projekata iz EU fondovova , a što sadašnja uprava nastoji prikriti izgovorom o promjeni načina financiranja projekata od strane EU.
Koliko je rješavanje otpad u fokusu gradske uprave i gradonačelnika pokazuje podatak da u predloženom proračunu Zagreba za 2024. godinu nije predviđeno izdvajanje za nijedan od velikih projekata izgradnje infrastrukture kojima bi se trebao riješiti problem gospodarenja otpadom u Zagrebu. Toliko o prioritetima u gospodarenju otpadom u Zagrebu. I ne može nitko drugi sada biti kriv , nova gradska uprava imala je dvije i pol godine da predlože novi plan gospodarenja otpada kada su odustali od starog , ali nažalost sada smo se vratili u 2014 godinu i Zagreb postaje sramota u Europskoj uniji po pitanju gospodarenju otpadom.”
