HSLS je osnovan 20. svibnja 1989. godine pod imenom Hrvatski socijalno liberalni savez. Bila je to prva demokratska stranka osnovana u Hrvatskoj za vrijeme komunističkog režima. Prvi predsjednik Stranke bio je Slavko Goldstein. Dražen Budiša izabran je za predsjednika 1990. godine. Od veljače 1996. do 7. sabora HSLS-a u studenom 1997. godine predsjednik HSLS-a je Vlado Gotovac, a tada je za predsjednika Stranke izabran ponovno Dražen Budiša koji tu dužnost obnaša do prosinca 2003. godine. 17. siječnja 2004. godine na 11. saboru HSLS-a predsjednikom HSLS-a postaje dr. sc. Ivan Čehok.
Na prvim demokratskim parlamentarnim izborima u Hrvatskoj, u travnju 1990. godine, HSLS je bio u Koaliciji narodnog sporazuma i prvi puta postao parlamentarna stranka. Izborima 1992. i 1993. godine HSLS nastupa samostalno i postaje najjača opozicijska stranka. Na izborima 3. siječnja 2000. HSLS je u koaliciji sa SDP-om pobijedio i zajedno s još 4 stranke (HSS, HNS, LS i IDS) postizbornom koalicijom formirao Vladu u kojoj je imao 5 ministara i zamjenika predsjednika Vlade te zamjenike i pomoćnike ministara.
U srpnju 2002. HSLS-a izlazi iz vladajuće koalicije te ponovo postaje oporbena stranka. Na izbore 23. studenog 2003. HSLS-a je izašao u Koaliciji s DC-om te postizborno sudjelovao i izvršnoj vlasti. Na parlamentarne izbore 2007. godine HSLS izlazi u koaliciji s HSS-om s kojim nakon izbora sklapa koalicijsku vladu s HDZ-om u kojoj ima potpredsjednicu Vlade i četiri državna tajnika. 2011. godine, nakon dugo godina, HSLS ponovo samostalno izlazi na parlamentarne izbore i ne uspijeva ući u Hrvatski sabor te postaje vanparlamentarna stranka. Na parlamentarne izbore 2015. godine izlazi kao dio Domoljubne koalicije (HDZ-HSS-HSPAS-HSLS-BUZ-Hrast-ZDS –HDS) i ponovo postaje parlamentarna stranka. Nakon izbora Domoljubna koalicija zajedno s Mostom nezavisnih lista formira Vladu u kojoj HSLS ima tri pomoćnika ministara.
Godine 1992. HSLS je postao članom Liberalne Internacionale (Liberal International) – prvi puta jedna politička stranka iz Hrvatske postaje članicom neke međunarodne organizacije.
Godine 1993. HSLS, kao prva stranka iz Hrvatske, postaje pridruženom članicom ELDR (European Liberal, Democrat and Reform Party), a Mladi hrvatski liberali (MHL) postaju pridruženi član IFLRY (International Federation of Liberal Radical Youth) i LYMEC-a (European Liberal Youth).
HSLS je i danas punopravni član Liberalne Internacionale i ALDE grupe, a MHL punopravni član LYMEC-a.HSLS je politička stranka centra kojoj je ishodište čovjek kao pojedinac te smatra da je slobodna samo ona zajednica u kojoj je slobodan i socijalno siguran svaki pojedinac kao najveća vrijednost.
U veljači 2006. održan je Sabor ujedinjenja na kojem su se ujedinile Hrvatska socijalno-liberalna i Liberalna stranka. Za predsjednicu je izabrana Đurđa Adlešič koja tu dužnost obavlja do studenog 2009. kada je na 15. saboru HSLS-a za predsjednika HSLS-a izabran Darinko Kosor. 18. veljače 2012. godine Darinko Kosor ponovo je izabran za predsjednika HSLS-a. Nakon parlamentarnih izbora 2015. godine 5. prosinca 2015. na 18. saboru Darinko Kosor treći put je izabran za predsjednika HSLS-a.
U prosincu 2019. godine na 19. saboru stranke Dario Hrebak izabran je za predsjednika HSLS-a.
Obnašao je razne dužnosti u lokalnim i državnim tijelima vlasti: vijećnik gradskog vijeća Grada Bjelovara, saborski zastupnik, državni tajnik i sada gradonačelnik Grada Bjelovara. Na izborima 2020. ulazi zajedno sa Darkom Klasićem u hrvatski Sabor te započinje novu eru za HSLS.
Hrvatska socijalno liberalna stranka prva je demokratska stranka u Hrvatskoj u doba komunizma. HSLS polazi od načela da je slobodna samo ona zajednica u kojoj je slobodan i socijalno siguran svaki pojedinac. To znači da HSLS zastupa stajalište da je pojedinac najveća vrijednost. On mora svojim temeljnim pravima biti zaštićen od ideologijske i državne prinude. Tako se pojedinac iz anonimnosti klasnog prezira i utopijskog zaborava vraća u povijesna zbivanja. HSLS smatra da se jedino na tom obratu mogu temeljiti promjene koje bi Hrvatsku izvele iz sadašnjeg stanja postsocijalističke stagnacije i organski je vratile u Europu.
U nazivu HSLS sadržane su tri komponente:
HSLS je hrvatska stranka koja se zauzima za hrvatsku državu kao republiku liberalne demokracije, u kojoj svi njezini državljani imaju ista prava.
Članovi HSLS-a teže socijalnoj koheziji koja se može uspostaviti samo ravnotežom interesa poduzetničkog sloja i kapitala s jedne, i radno ovisnog pučanstva s druge strane. HSLS smatra da je jedna od funkcija države zaštita socijalno ugroženih dijelova stanovništva.
HSLS se smatra pronositeljem i nastavljačem liberalnih koncepcija koje su u parlamentarnim demokracijama već odavno postale većine stranačkih programa.
Opća liberalna načela na kojima se utemeljuje i za koje se zauzima HSLS su slijedeća:
- Svi ljudi imaju jednaka i neotuđiva prava bez obzira na rasu, nacionalnost, vjeru, spol, politička i druga uvjerenja i nazore, socijalni status i sve druge razlike.
- Čovjekova neotuđiva prava su: fizička i duhovna nepovredivost, sloboda govora, javnog istupanja i udruživanja te pravo na očuvan okoliš (zrak, vodu i tlo). Sloboda djelovanja ograničena je samo jednakom slobodom drugih , a država – u funkciji općeg dobra na koje svi pojedinci legitimno polažu pravo – dužna je, u ime zaštite tih sloboda, pravno reguliranim sredstvima spriječiti djelatnosti koje ih ugrožavaju.
- Osnovno je građansko pravo pravna sloboda: pravo na ograničenje arbitrarnosti vlasti, tj. pravo svakog građanina da se s njim postupa u skladu sa zakonom koji je jednak za sve i nepristran.
- Osim prava pojedinaca da mogu birati oblike vlastite socijalne zaštite, država mora osigurati pravo na osnovnu zdravstvenu i socijalnu zaštitu, pravo na školovanje, slobodu biranja zanimanja; država ne smije dopustiti nasljeđivanje socijalnih funkcija.
- Ekonomske slobode su slobode poduzetništva, ugovora, vlasništva i raspolaganja vlasništvom koje je stečeno radom i nasljeđivanjem.
- U skladu s liberalnim načelima HSLS se zauzima za pravo i mogućnosti da se u društvu razvijaju sve posebnosti: osobne, kolektivne, regionalne, kulturne i druge. U duhu liberalnih načela HSLS podupire pravo naroda na samoodređenje.
- Držeći se liberalnih načela, HSLS se suprotstavlja svim oblicima nasilja, od nasilja u obitelji do vojnih agresija. Zbog toga se HSLS zauzima za demilitarizaciju i razoružanje. Država treba ulagati minimalna sredstva koja su dovoljna za održavanje mira i sprečavanje nasilja.
- HSLS se suprotstavlja svim oblicima rasne, nacionalne, vjerske i ideološke nesnošljivosti. U modernome socijalno diferenciranom i multikulturalnom društvu HSLS se zauzima za toleranciju i kulturu političkog dijaloga.
- HSLS smatra da se interesi pojedinaca, građana i interesi naroda u cjelini mogu osigurati samo u državi višestranačke parlamentarne demokracije uz strogu podjelu vlasti i nezavisnost sudstva. Smatrajući da većina ne mora uvijek biti u pravu, HSLS se zauzima da se institucionalno zaštiti manjinsko ili pojedinačno mišljenje.
- HSLS se zauzima za autonomiju gospodarskog, kulturnog i duhovnog, tj. svekolikog društvenog života pojedinaca u svim njihovim organizacijskim oblicima udruživanja i zajedništava. Polazeći od liberalnog načela korektivne i subsidijarne funkcije države, HSLS drži da država nema i ne može imati neki posebni svoj interes osim promicanja zajedničkog dobra zajednice svojih državljana. Država treba osigurati uvjete funkcioniranja svih oblika i sadržaja društvenog života, regulirajući zakonski pravila konkurencijske dinamike, ne zadirući pritom u autonomiju subjekata društvenog života.
- Cilj kojemu teži HSLS je prosperitet društva temeljen na poduzetništvu, obrazovanju, znanosti, očuvanju okoliša, moralnoj odgovornosti i radu. HSLS je uvjerena da se njezin program može ostvariti jedino na temelju obnove vrijednosti i dostojanstva rada i radnika. HSLS će smatrati dijelom svog programa i sva postignuća demokracije i liberalizma što unapređuju slobodu pojedinca i napredak društva, a svoju su vrijednost potvrdila u životnoj praksi.
HSLS je politička stranka centra kojoj je ishodište čovjek pojedinac. HSLS nastoji u hrvatski politički život unositi duh racionalne politike koja je skeptična prema svim kolektivističkim projektima i prema svakoj kolektivističkoj retorici.
Rast gospodarstva treba se temeljiti na privatnim ulaganjima, posebice stranim ulaganjima (FDI), u tehnologije i inovacije koje će stvarati izvoz roba i usluga dodane vrijednosti. Pritom se produktivnost gospodarstva može povećati kombinacijom ulaganja u tržišno relevantne vještine, istraživanja i inovacije, digitalizaciju i umjetnu inteligenciju, standarde kvalitete, smanjenjem poreza i regulacija te punom integracijom u europsko digitalno jedinstveno tržište.
EU novac može biti samo sekundarni oslonac za razvoj. Proračun Europske unije u narednom sedmogodišnjem razdoblju otvara priliku za privlačenje 22 milijarde eura. Time se otvara važna podrška razvoju ukoliko se sredstva ulože u poticanje rasta privatnog sektora. Pritom su generalni prioriteti Unije ulaganja u digitalnu i zelenu tranziciju, istraživanje i inovacije, odnosno primjerice digitalne vještine, industriju 4.0., željezničku infrastrukturu, energetsku učinkovitost, detekciju dezinformacija, podršku strukturnim reformama i dr.
Kako bi se povećala razina digitalizacije, potrebno je ukloniti sve prepreke i namete koji usporavaju privatne investicije u digitalnu infrastrukturu, ulagati u razvoj 5G mreže (uz jamstvo sigurnosti podataka) i optičke mreže, ulagati u potpunu digitalizaciju javne uprave i raditi na zadržavanju IT talenata (za što su bitna i porezna rasterećenja rada, kroz flat tax i sniženje doprinosa).
Ulaganja privatnog i javnog sektora u istraživanje i razvoj mogu se podići s trenutnih 1 na okvirno 2% BDP-a na srednji rok, odnosno na 3% na dugi rok. Samo na taj način može osigurati dugoročno održiv okvir za konkurentnost i rast.
Stopa zaposlenosti (20-64) trebala bi imati perspektivu prelaska 70% na dugi rok, uzimajući pritom u obzir epidemiološku situaciju i duboke strukturne i šire društvene probleme na tržištu rada.
Pristupanje OECD-u otvara Hrvatskoj velike mogućnosti za prilagodbu javnih politika dobrim praksama (novog) javnog menadžmenta koje postoje u najrazvijenijim zemljama zapadnog svijeta.
Transparentan online proračun na koji građani mogu utjecati, po uzoru na transparentni Bjelovar, odnosno zakonska obveza za sve lokalne i regionalne jedinice.
Uvođenje međunarodnih standarda kvalitete (ISO) zbog poboljšanja javnog menadžmenta.
Srednjoročno smanjivanje javnog duga u BDP-u kako bi se zaustavilo oporezivanje budućih generacija.
Srednjoročno smanjivanje troška države prema 40 % BDP-a, kao na primjeru Estonije i Latvije.
Srednjoročno smanjivanje troška plaća cijelog javnog sektora barem 10 %, u skladu sa stvarnim mogućnostima gospodarstva, kao u Poljskoj i Češkoj. Nelinearno smanjenje troškova plaća koje trebaju ovisiti o učinku, kvaliteti i inovativnosti, odnosno kompetitivnom mjerenju kvalitete upravljanja.
Sustavna digitalizacija cijele administracije i ubrzanje raznih usluga i dozvola.
Manji broj državnih tijela, lokalnih dužnosničkih i predstavničkih pozicija i broja lokalnih jedinica. Općine moraju dokazati samoodrživost, što znači mogućnosti odnosno obvezu spajanja sa susjednim jedinicama, zbog razvoja kapaciteta za lokalne javne politike.
Jačanje temeljnih funkcija države na nužan uređeni okvir za klasične i europske poslove: nacionalna sigurnost (vojska, policija, obavješćivanje), diplomacija, infrastruktura, temeljni okvir za slobodno tržište (unutarnje tržište i tržišno natjecanje), podrška poslovnom okruženju, projekti i programi Europske unije te drugi nužni poslovi. Takvi poslovi trebaju se ojačati standardima kvalitete i profesionalnosti prema modelu novog javnog menadžmenta, koji su uvele napredne europske i anglosaksonske zemlje. Time bi se stvorio kvalitetan institucionalni okvir za uređeno tržišno gospodarstvo (ordoliberalizam), uz što manje birokratskih uplitanja i reguliranja. Država je dobra dok su njezine ovlasti ograničene te ih potpuno transparentno nadziru porezni obveznici i svi građani.
Mirovinska reforma usmjerena na jačanje dobrovoljne štednje građana, mogućnost revidiranja i barem smanjenja povlaštenih mirovina (za nekoliko milijardi kuna minimalno) te zadržavanje postojeće penalizacije privremenih umirovljenja.
Zdravstvena reforma usmjerena na racionalnije i profesionalno upravljanje troškovima javnih bolnica i nabavom lijekova, otvaranje ravnopravne i transparentno nadzirane prilike za konkurenciju primarnih zdravstvenih osiguranja i bolnica,smanjenje izuzeća od neplaćanja participacija i ulaganja u preventivu (zbog smanjenja troškova liječenja i lista čekanja). Bolnicama trebaju upravljati osobe s vještinama financijskog i javnog menadžmenta.
Manji broj zakona i pravilnika. Za svaki novi zakon ukinuti barem dva postojeća (1 „dolaziʺ, 2 „odlazeʺ).
Regulatorni sanduk kako se prilikom testiranja inovacija i prvotnog tržišnog pristupa novih proizvoda i usluga regulatorni zahtjevi ne bi primjenjivali.
Nastavak razvoja procjena gospodarskih učinaka propisa za male i srednje poduzetnike te jačanje regulatorne transparentnosti.
Podrška razumnoj mjeri zaštite okoliša pomoću zelenih inovacija privatnog sektora, umjesto oslanjanja na nove (zelene) poreze i regulacije.
Otvaranje i poticanje tržišne konkurencije u svim gospodarskim sektorima, tako da ih oslobodimo od vlasničkih udjela i kontrola države. Nastavak i ubrzanje prodaje cjelokupnog CERP portfelja gdje je još nekoliko stotina poduzeća. Mogućnost zadržavanja minimalnog broja poduzeća u kojima je javni interes strateški opravdan (npr. podzemno skladištenje plina, vode, šume, infrastruktura), uz sustav javnog upravljanja sukladan standardima OECD-a.
Nastavak provedbe liberalizacije tržišta usluga, pogotovo radi smanjivanja prereguliranosti kao i broja reguliranih profesija. Prevencija novih prepreka, pogotovo novim poslovnim modelima i digitalnim platformama.
Nastavak smanjenja raznih administrativnih zahtjeva kod dozvola i procedura te neporeznih i parafiskalnih davanja, a prioriteti su sljedeći:
– Nastaviti ubrzavati i digitalizirati razne dozvole i procedure, sve do lokalne razine.
– Objediniti i smanjiti troškove više vodnih naknada.
– Naknada za obnovljive izvore energije, spomenička renta, naknada za radiofrekvencijski spektar i RTV pristojba trebaju se barem upola smanjiti.
– Razna komorska udruženja i turistička zajednica trebaju biti dobrovoljni.
– Ukinuti gotovo sve upravne pristojbe.
– Ukinuti obvezne javnobilježničke ovjere.
– Ukloniti ulogu FINA-e kod naplate ovrha.
– Obvezan tehnički pregled vozila svake tri godine i niže cijene.
– Osloboditi poslodavce troškova bolovanja već nakon 15 dana.
Poštenije i ravnomjernije oporezivanje dohotka i dobiti, najbolje flat tax 15%, a svakako sniženje najviše stope poreza na dohodak i dobit.
Rasterećenje radnika i poduzetnika postupnim smanjivanjem i srednjoročnim ograničenjem doprinosa prema barem 33%.
Mogućnost plaćanja PDV-a po naplati za sve poduzetnike.
Deregulacija minimalnog koeficijenta za obračun plaća i doprinosa poduzetnika.
Potpuno porezno priznavanje svih poslovnih troškova.
Nastavak ubrzanja porezne administracije i smanjivanja vremena za ispunjavanje poreznih obrazaca.
Sprečavanje visoke inflacija kao poreza koji bi se prelio na cijene koje plaćaju građani.
Podrška nastavku kontinuiteta neovisnosti Hrvatske narodne banke (HNB) u održavanju stabilnosti cijena i bankarskog sustava.
Nastavak razvoja dualnog obrazovanja kako bi se stjecale praktične vještine kao u Njemačkoj i Austriji.
Kurikularna reforma usmjerena na dodatno rasterećenje od nepotrebnih sadržaja i vještine za digitalno tržište, otvoreno društvo, zdrav život, financijsku pismenost i poduzetništvo – uz što više izbornih predmeta.
Poticanje digitalnih i poduzetničkih vještina te poboljšanje rezultata na PISA testovima kako bi se povećale mogućnosti zapošljavanja. Nastavak ulaganja u znanost iz fondova Europske unije.
Mogućnost uvođenja vaučera za odabir svih obrazovnih uslug apo uzoru na Švedsku.
Jednostavnije radno zakonodavstvo prema modelu fleksigurnosti kakav imaju Danska, Nizozemska i Austrija. Visina naknada nezaposlenima prilagođena troškovima života, posebice onima koji imaju djecu, ali strogo pod uvjetom da aktivno traže posao i uz strogu kontrolu korištenja tih naknada i pohađanje programa za prekvalifikacije. Sprečavanje mobinga na radnom mjestu i zaštita osoba s posebnim potrebama. Nastavak aktivnih mjera poticanja prekvalificiranja nezaposlenih prema potrebama digitalnog tržišta.
Zakonita, održiva i talentirana imigracija koja se u cijelosti integrira u pravni i kulturni okvir Hrvatske i Europske unije.
Ukidanje zakonskih zabrana i ograničenja rada, uključujući rad trgovina nedjeljom, kao i činjenicu da je Hrvatska rijetka članica EU-a koja zabranjuje prostituciju.
