62 % ili skoro 23 milijardi eura u proračunu Republike Hrvatske za 2025. godinu predviđena su za održavanje standarda naših sugrađana kao i nastavak rekordnog rasta doprinosa socijalnih naknada. Tako je za plaće u javnom sektoru rezervirano od 8,2 milijarde eura, mirovine od 8,8 milijardi eura , pomoći osjetljivim skupinama građana od 905 milijuna eura , energetskih mjera od 474 milijuna eura i sredstva potrebna za javno zdravstvo od 4,8 milijardi eura .
Ovakva raspodjela sredstava u proračunu najbolji su pokazatelj smjera politika Vlada u 2025. godini kao i njezinih prioriteta , te nikako se zato ne bi složio sa današnjim tezama koji dolaze od nekih stranaka da proračun nije socijalan i okrenut našim građanima.
Za pohvaliti je zato ovakav smjer politika vlade pogotovo danas kada smo suočeni sa gospodarskom krizom ali i inflatornim pritiscima, ali pri tome trebamo biti oprezni pogotovo u području državnog intervencionizma da ne pretjeramo i zbog toga ugrozimo naše gospodarstvo ( što bi se u narodu reklo da zbog šnicle ne ubijemo kravu). Iako se nedavno povećao prag ulaska u sustav PDV-a na 50.000 eura te se nastavio niz poreznih rasterećenje sa čime smo izrazito zadovoljni jer je to i dio politika za koje se HSLS zalagao , smatramo da to olakšava poslovanje samo djelu gospodarstva i građana , te smatramo da te mjere same nisu dostatne u ovim izazovnim vremenima . Zato smatramo da nije dobro da se u okviru proračuna smanjuje potpore za gospodarstvo u iznosu od skoro 14 %, jer to sigurno nije poticajno za razvoj gospodarstva.
Iako se smanjuje udio javnog duga u BDP-a na 57,4 posto , što je povijesni rezultat i pokazuje vođenje dobrih financijskih politika , HSLS očekuje i daljnje smanjenje troškova države kako bi se smanjio i deficita proračuna. Nema potrebe za ovako visokim deficitom deficitom proračuna , pogotovo u okviru ovakvih pozitivnih ekonomskih politika koje provodi Vlada i nužno je poraditi hitno na smanjenju troškova države. .
Za iduću godinu planiran je gospodarski rast od 3.2 posto te usporavanje inflacije na 2.7 posto, a pri tome ćemo najviše novca izdvojiti za umirovljenike i radnike. Sadašnje značajno povećane plaće u javnom sektoru na žalost nije pratilo povećanje produktivnosti javnog sektora , zato ove godine očekujemo da se u javnom sektoru poveća produktivnost rada uz naglasak na preraspodjeli plaća prema učincima rada te se time naprave zdravi temelji za očekivani rast plaća od skoro 10 % . Ovo će biti ozbiljni izazov za javni sektor kao i podizanja efikasnosti države.
Za mirovine se predviđa rast te je u proračunu za ovu stavku osigurano 8,85 milijardi eura, što je dobro za naše umirovljenike koji su najugroženija skupina društva ali pri tome zabrinjava da se putem mirovinskog doprinosa prikuplja 5,6 milijardi eura od doprinosa za mirovinsko osiguranje što je svega 63 % potrebnih sredstava za mirovine , te se i dalje razlika mirovina od skoro 37 % osigurava iz drugih sredstava državnog proračunu što će dugoročno predstavljati sve veći izazov unatoč niskim mirovinama ali razmjerno sve većem broju umirovljenika.
Iako prvi puta u 24 godine radimo značajni iskorak u području izdvajanja za obranu , smatram da smo trebali biti još malo ambiciozniji te podignuti ljestvicu iznad minimalnog iznosa koje zahtjeva NATO i to na minimalno na 2,5 % proračunskih izdvajanja za obranu, kako bi se i dalje nastavio zamah u opremanju Hrvatske vojske kao i osigurali potrebni materijalno-tehnički uvjeti za razvoj oružanih snaga ali i potaknula i ojačala domaća vojna industrija. I ovo nam uz demografske i socijalne prioritete u narednih par godina treba biti prioritet pogotovo s obzirom na geostrateške prilike u svijetu kao i na činjenicu da smo proteklih 20 godina zapustili razvoj Hrvatske vojske .
Pandemija covida , rat u Ukrajini uzrok su kriza koja nisu još viđena od 30-tih godina prošlog stoljeća, a vrhunac iste vjerojatno tek trebamo očekivati. Sigurno da u svijetu a pogotovo u Europi više ne postoji čovjek na kojeg ova kriza nije utjecala.
Hrvatsku sigurno pogađa kriza htjeli to mi sebi priznati ili ne i ne možemo se pretvarati da je ona nešto što pogađa neke druge ljude.
U javnom prostoru iako se o krizi neprestano govori , često se ponašamo kao da se ona na nas ne odnosi. Čvrsto smo gurnuli glavu u pijesak i ne prihvaćamo da ista sigurno mora utjecati na nas i naše životne prioritete ali i na način života.
Osobno sam u čudu svaki mjesec kako Hrvatska država uspijeva zadovoljiti sve materijalne potrebe društva s obzirom na veličinu javnog sektora, broja umirovljenika, socijalnih olakšica kojim se nastoji zaštiti najranjiviji dio društva te omjera zaposlenih u realnom sektoru na čiji leđima se temelji financijska održivost cijelog našeg društva.
Dosadašnji reformski i poticajni rezultati Vlade su prilično respektabilni i unatoč krizi i mogu se sigurno mjeriti sa godinama koje nisu bile ovako izazovne a u prijedlogu ovoga proračuna nastavlja se ovakav smjer politika Vlade.
Svjesni smo da se u javnosti a pogotovo ovdje u Saboru često propitkuje svaka odluka Vlade i to je u redu, ali pritom moramo biti svjesni da su dosadašnje mjere i politike Vlade obzirom na ovakve složene međunarodne okolnosti uspješno zaštitili standard i gospodarstvo Republike Hrvatske.
Uz ove opaske , završno ono što pred ovaj proračun stavlja pozitivnu perspektivu u 2025. godinu je nastavak gospodarskog rasta od 3,2 % uz proračunski manjak od 2,3 posto BDP-a te daljnji pad javnog duga na 57 % BDP-a uz veće plaće, veće mirovine i socijalna davanja našim građanima .
