Uredba o gospodarenju komunalnim otpadom je sada i formalno ogolila sliku vrlo loše situacije u sektoru gospodarenja otpadom. Hrvatska praktički na nacionalnoj razini ne zadovoljava niti jedan postavljeni cilj u ovom sektoru. Zbog nedostatka kontinuiteta u javnim politikama koje se tiču gospodarenja otpadom, praktički smo se doveli situaciju da nas EU komisija već sutra može tužiti za neispunjavanje preuzetih obaveza. Ta kazna bi mogla prema kriterijima same Uredbe iznositi oko 270.000,0 Eur/mjesečno.
U posebnom je fokusu Grad Zagreb, koji je nespremno dočekao primjenu mjera iz Uredbe. Uredba je donesena u svibnju ove godine, dakle 6 mjeseci prije nego se počela promjenjivati, pa se s pravom postavlja pitanje zašto do sada nisu uređeni zeleni otoci, posebna sabirna mjesta, izgrađena reciklažna dvorišta i zašto građanima nisu podjeljene posude za miješani otpad, biorazgradivi otpad i reciklabilni otpad. Neke procjene govore da je potrebno nabaviti i postaviti oko 120,000,0 posuda/kanti/kontejnera. Smatramo nerealnim obećanja da je to moguće napraviti do kraja siječnja sljedeće godine što je zadani rok. Nadalje, nije jasno dali su za prikupljanje otpada osigurana sredstva u gradskom proračunu od 40.000.000,0-50.000.000,0 kn ili će se ici u nova zaduživanja. Dali je za novi sustav prikupljanja prilagođen vozni park ili ćemo po starom običaju sve odvojeno prikupljeno zajedno odvoziti i bacati na odlagalište.
Ključno pitanje organizacije sustava gospodarenja otpadom je vezano uz daljnju distribuciju odvojeno prikupljenog otpada. Ako želimo u sustavu gospodarenja otpadom uvesti princip kružne ekonomije onda treba uspostaviti burzu otpada. Zagrebački Holding danas zaradi oko pet milijuna kuna od prodaje odvojeno prikupljenog otpada. Potencijal Grada Zagreba je da uprihoduje minimalno oko 45.000.000,0 kn iz čega se vidi koliko neracionalno gospodarimo otpadom kao resursom i koliko je zapravo novca „zakopano“ na odlagališu Jakuševac. Nadalje, Grad Zagreb bi zbog lošeg gospodarenja otpadom već za ovu 2017 godinu prema Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost mogao platiti poticajnu naknadu odnosno kaznu od oko 4.000.000,0 kn. Nažalost, sustav neće biti potpuno funkcionalan u nekoliko narednih godina, tako da se ove kazne potencijalno mogu udvostručiti odnosno utrostručiti.
U sporazumu sa Zagrebačkom županijom već je definirana lokacija Centra za gospodarenje otpadom (CGO-a) na području Grada Zagreba. Takvim sporazumom lokaciju nije moguće prejudicirati. Lokacija se mora odrediti Studijom izvedivosti i Planom gospodarenja otpadom (PGO), Planom kojeg Zagreb nema. Stoga smo skeptični da će prema Odluci Vlade Republike Hrvatske o implementaciji nacionalnog PGO-a, Grad Zagreb u prvom kvartalu 2019. imati spremnu projektnu aplikaciju za sufinanciranje izgradnje CGO-a „Zagreb“ sredstvima EU fondova, odnosno da će sam CGO biti u fazi gradnje početkom 2020.godine. To se iz tehničkog, vremenskog i organizacijskog aspekta čini vrlo nerealno.
HSLS podržava aktivnosti da se projekt CGO-a pokrenu s mrtve točke. Međutim, izražavamo profesionalni skepcitizam u pogledu njegove pravilne implementacije, ukoliko zainteresirana javnost neće imati uvida u njegovu realizaciju. Stoga pozivamo Grad Zagreb da u sve faze projekta od izrade projektnog zadatka pa do izrade projektno-tehničke dokumentacije uključi svu zainteresiranu javnost, udruge i stručne institucije.
HSLS se zalaže da se budući sustav temelji na principima kružne ekonomije, da se što više otpada reciklira i materijalno oporabi. Treba primijeniti tehnologija kojom će se iz istatnog otpada dodatno izdvojiti korisne sirovine, a da se samo onaj neiskoristivi i inertni dio (10-20%) odloži na odlagalište koje neće davati nikakve neugodne mirise i štetne utjecaje na okoliš. Treba organizirati sakupljanje komunalnog otpada „od vrata do vrata“ podjelom posuda odgovarajućeg volumena i korištenjem pogodnih komunalnih vozila kako bi se naplata usluge mogla obaviti po stvarno proizvedenim količinama i/ili volumenu. Cijena javne usluge sakupljanja ne bi smjela u prosjeku biti veća od postojeće prosječne cijene sakupljanja i odvoza miješanog komunalnog otpada. Budući Centar za gospodarenje otpadom (CGO) treba uspostaviti na temelju izrađenog Plana gospodarenja otpadom i Studije izvedivosti koja osim tehnoloških rješenja mora vrednovati i varijantna lokacijska rješenja CGO-a i pripadajuće infrastrukture.
