U Hrvatskom saboru održana je konferencije za medije povodom HSLS-ovog Prijedloga izmjene zakona o studentskom radu i povećanju neoporezivih prihoda studenata koju su održali Darko Klasić, saborski zastupnik HSLS-a, Gabriela Bošnjak, predsjednica Mladih hrvatskih liberala Zagreba, Leo Valentić i Dijana Radovniković, predstavnica studentske inicijative „300=300“.
Na konferenciji je istaknuta problematika studentskog zapošljavanja. Trenutno važećim Zakonom o porezu na dohodak i povezanim pravilnikom propisano je da neoporezivi primitak za studentski rad iznosi 63 000 kuna. Taj iznos sastoji se od neoporezivog primitka u iznosu od 15 000 kn i godišnjeg iznosa osnovnog osobnog odbitka od 48 000 kn.
Prekoračenjem iznosa neoporezivog primitka od 15 000 kn student prestaje biti porezna olakšica roditelja koji ga uzdržava te u tom slučaju roditelji su obvezni vratiti iznos ostvaren kao osobni odbitak. Također, ako student ostvari prihod veći od 63 000 kn, postaje sam obveznik poreza na dohodak te pripadajućeg prireza.
Saborski zastupnik HSLS-a Darko Klasić pritom je istaknuo da se danas možda ponajviše studenti susreću s posljedicama trenutačne sve veće svjetske ekonomske krize koja sve više negativno utječe na pad njihova standarda kao i pad standarda njihovih roditelja, koji ih uzdržavaju i omogućuju im školovanje. Samim time nekima od njih bit će ugrožena mogućnost nastavka studiranja i smatram da smo kao država i društvo dužni učiniti sve što možemo da pomognemo studentima i njihovim roditeljima. Budući da istodobno postoji sve veća potreba na tržištu rada osobito za sezonskim poslovima, HSLS smatra da u tom području postoji prostor u kojem bi se studentima omogućio rad za poboljšanje njihova standarda povećanjem praga do kojeg se roditeljima studenata odobrava porezna olakšica za uzdržavane članove obitelji. Početkom godine takve prijedloge uputio je i Hrvatski studentski zbor, ali od tada su se ekonomske okolnosti znatno promijenile te je zbog devalvacije pala vrijednosti rada, zbog čega ocjenjujemo nužnim uskladiti neoporeziv iznos s promijenjenim okolnostima. HSLS će u okviru socijalnih mjera politika Vlade zatražiti povećanje trenutačnog praga poreznih olakšica na iznos od 25 000 kn, što će sigurno pomoći našim studentima u poboljšavanju njihova standarda kao i ublažavanju nedostatka radne snage u sezonskim poslovima.
Predsjednica Mladih HSLS-a Grada Zagreba Gabriela Bošnjak napomenula je da postojeći zakonodavni okvir ne odgovara potrebama i praksi studentskog rada. „Prije svega, sam ulazak mladih na tržište rada već je obilježen negativnim konotacijama zbog neprilagođenih pravnih normi, kojima se potiče nerad ili rad na crno, što nipošto nije prihvatljiva praksa. Složit ćemo se da takvim uređenjem demotiviramo mlade, vrijedne i sposobne ljude koji nastoje steći radno iskustvo tijekom studija. Velik broj mladih s iskustvom rada posredstvom student servisa razočaran je naplaćivanjem poreza od njih ili njihovim roditelja na temelju marljivog i savjesnog rada. To je razočaranje samo jedan od povoda iseljavanju mladih. Danas smo ovdje kako bismo to promijenili“.
Predstavnica studentske inicijative „300=300“ Dijana Radovniković osvrnula se na taj gorući problem istaknuvši da se Inicijativa uvijek rado odaziva pozivima na suradnju koji će rezultirati povećanjem studentskih prava. – „Rado smo se podržali ovu hvalevrijednu inicijativu Mladih HSLS-a Grada Zagreba. U ovom prijedlogu prepoznajemo priliku za rješavanjem nekih dugogodišnjih problema koji opterećuju najveći dio naših kolega te smo, kao i uvijek, među prvima u borbi za prava studenata. Porazna je dosadašnja praksa zbog koje je kolegama studentima akademski put težak i trnovit te ćemo napraviti sve što možemo, zajedno sa suradnicima i partnerima, da im pomognemo barem u onim segmentima u kojima je to moguće, a u ovom slučaju vjerujemo da jest.“
HSLS će na prijedlog i inicijativu Mladih Hrvatskih liberala i uz potporu studentske inicijative „300=300“ predložiti u okviru socijalnih mjera Vlade RH povećanja neoporezivog primitka kako bi se ublažile posljedice inflacije i pada standarda studenta i njihovih roditelja. To će također postići ukidanje prakse tzv. „kažnjavanja“ roditelja zbog zaposlenja studenata, potaknuti poduzetništvo među mladima i doprinijeti povećanju njihovih ekonomskih sloboda i životnih prilika, koje su zbog dosadašnjih uzastopnih valova ekonomske krize najviše ugrožene.
