Gradonačelniče, problem nedostatka pitke vode i presušenja izvora vode nije neki udaljeni problem nekih ljudi izdaleka. AKO NE REAGIRATE I NE POČNETE RADITI DANAS, ZAGREPČANKE I ZAGREPČANI BEZ VODE MOGU OSTATI SUTRA. Za Hrvatsku se uvijek govorilo da je jedna od država najbogatijih vodom na svijetu, ali ako nakon zimskog, nastavite spavati i svoj ljetni san, dokazat ćete suprotno.
Darko Klasić, predsjednik HSLS-a Grada Zagreba upozorio je da se kvaliteta zagrebačkih voda već nekoliko godina pogoršava zbog onečišćivača, a glavni su zagađivači odlagalište otpada Jakuševec, loša i (pra)stara kanalizacijska mreža, odbacivanje opasnog otpada, curenje opasnih tekućina itd. Zagrebačke podzemne vode zbog onečišćivača uopće nisu za upotrebu. Zagreb je u samo četrdeset godina ostao bez crpilišta pitke vode na lijevoj obali Save, iz kojih se dobivalo 115 milijuna litara vode dnevno. Zbog toga se Zagreb opskrbljuje vodom iz crpilišta na periferiji grada (Mala Mlaka, Sašnjak, Petruševec, Velika Gorica, Strmec). No problem je u tome što se više od 50 posto te vode gubi zbog dotrajalosti vodovodne mreže. Za jedu litru vode koja se dopremi potrošaču moraju se iscrpsti dvije litre, pri čemu se troši čak duplo više energije nego što je to potrebno. Zagreb gubi više od 2500 l vode u sekundi, a istodobno oko 7% Zagrepčana uopće nema priključak na vodoopskrbni sustav, što u 21 stoljeću nije samo pitanje potreba za pitkom vodom, nego i civilizacijsko pitanje. Klimatske promjene djelomično utječu na hidrološke uvjete vodnih tijela, ponajprije rijeka i podzemnih voda. Grad Zagreb se pitkom vodom snabdijeva iz rijeke Save, odnosno crpljenjem podzemne vode iz njenog vodonosnika. Ove godine prisutna su duga sušna razdoblja, zbog čega vodostaj rijeke Save trenutačno iznosi gotovo minus 300 cm. To u ovom trenutku uzrokuje dva velika problema za građane, i to smanjenje izdašnosti bunara za crpljenje vode za potrebe građana kao i crpljenje rashladnih voda TE TO Zagreb. U Hrvatskoj već dolazi do redukcija isporuke pitkih voda, kao što je to nedavno bio slučaj u Istri, a također su pojedina naselja u Lici upotpunosti isključena iz sustava vodoopskrbe. Voda se u Zagrebu od 7 vodocrpilišta trenutačno crpi iz njih 5. Nažalost, ako potraje suša, moglo bi doći i do problema s isporukom pitke vode građanima, pa apeliramo na gradsku vlast da napravi plan ušteda i da započne s uštedama korištenja voda koja se dobivaju iz spomenutih vodocrpilišta.
Zagrebački HSLS smatra da se u svrhu smanjivanja rizika od onečišćenja voda i stabilne opskrbe vodom koja se dobiva iz zagrebačkih vodocrpilišta moraju poduzeti odgovarajuće mjere kako bi se spriječili mogući udari na sustav vodoopskrbe i osigurala isporuka minimalno potrebnih količina pitke vode građanima ako bi nepovoljni hidrološki uvjeti potrajali.
Pozivamo gradonačelnika i gradske institucije da hitno provedu:
– plan uštede i uštede vode prve razine
– uklanjanje i sanaciju divljih odlagališta u zonama sanitarne zaštite;
– istražne radove na divljim šljunčarama i na lokaciji Savica-Šanci kako bi se utvrdile površine onečišćenja, vrste i količine otpada na utvrđenim lokacijama;
– pribavljanje sredstva iz fondova EU-a za sanaciju lokacije Savica-Šanci s obzirom na to da se radi o većoj lokaciji onečišćenoj opasnim proizvodnim otpadom, čija će sanacija koštati više desetaka milijuna kuna;
– plan ispitivanja vodonepropusnosti kanalizacijske mreže te na temelju njega program sanacije i/ili zamjene kanalizacijskih cjevovoda;
– pribavljanje više sredstava za poboljšanje dosad utvrđenih nedostataka na kanalizacijskoj i vodovodnoj mreži
– dugoročan plan zamjene cementno-azbestnih vodovodnih cijevi kako bi se u potpunosti otklonio rizik od mogućeg onečišćenja voda za ljudsku upotrebu zbog štetnih azbestnih vlakana;
– pribavljanje potrebnih dozvola i suglasnosti u razumnom roku (od nekoliko mjeseci) za provođenje radova na poboljšanju učinkovitosti sustava javne odvodnje i vodovodne mreže;
Klasić je napomenuo da HSLS smatra da je zaštita vodocrpilišta i osiguravanje zdravstvene ispravnosti vode u ovom trenutku najveći interes građana Grada Zagreba i njemu se mora dati prednost pred investiranjem u određene druge projekte koji u bitnome ne pridonose kvaliteti života građana. Trenutačno ništa ne upućuje na to da je situacija u pogledu kvalitete pitkih voda koje koristimo kritična, ali ona svakog trenutka može postati ozbiljna. Pitka voda JEST I MORA OSTATI TEMELJNO LJUDSKO PRAVO SVAKOG GRAĐANINA u 21. st., no između ostvarenja tog prava i sve surovijih klimatskih prilika stoje oni koji upravljaju javnim resursima, koji nerijetko nisu sposobni misliti na vrijeme, raditi na vrijeme i omogućiti istinski suživot s prirodom. Gradonačelniče Kao eko-aktivistu puna su Vam bila usta ekologije i prirode, a sada Vam priroda postavlja izazov, koji potencijalno ugrožava Zagrepčanke i Zagrepčane!
Kristijan Jelić istaknuo je da posljednjih dana slušamo najave i pozive na ZeGeVege festival koji će se pod pokroviteljstvom Grada Zagreba održati 23. i 24. rujna 2022. godine na Trgu bana Jelačića, što pozdravljamo, ali u isto vrijeme žale nam se vlasnici zagrebačkih OPG-ova da se osjećaju kao građani drugog reda. Naime, dolaskom novog gradonačelnika ukinuta im je potpora u iznosu od 10.000,00 kuna za tiskanje propagadnih materijala i plaćanje štandova na sajmovima izvan Zagreba (koju pogodnost je zadržala većina drugih županija), također je ukinut Ured za poljoprivredu, a naposljetku im je i onemogućena prodaja vlastitih proizvoda na Trgu bana Jelačića. Postavlja se pitanje zašto jedni mogu na Trg, dok drugi na to nemaju pravo??!?
Zagrebački OPG-ovci još su prije Uskrsa uputili zamolbu gradonačelniku Tomaševiću da im omogući barem nekoliko puta godišnje održavanje prigodne prodaje svojih proizvoda poput već poznatih „Dana hrane“ ili „Sajma zimnice“ na našem glavnom trgu. Takve manifestacije održavale bi se pod pokroviteljstvom grada, turističke zajednice i Ministarstva poljoprivrede u cilju promocije domaćih proizvoda i poticanja malih proizvođača. Gradonačelnik je ponudio zamjensku lokaciju na Europskom trgu, koji jednostavno nije dovoljno vidljiv i atraktivan za prodaju. Ponovno, zašto jedni mogu na Trg, dok drugi na to nemaju pravo??!? Navikli smo već na to da nova vlast odlučuje u pravilu na temelju svjetonazora, ali nitko nije očekivao da će u tome otići toliko daleko da se na temelju svjetonazorskih kriterija selektivno odobrava prodaja hrane!
OPG-ovci su kao mali proizvođači upravo dio društva koji se treba bezrezervno poticati. Radi se o SAMOZAPOSLENIMA, koji NIKOME NISU NA TERET, svojim radom uzdržavaju CIJELE OBITELJI, to jest SVOJU LOKALNU ZAJEDNICU, i nisu zaslužili da se nad njima trenira strogoća.
U HSLS-u smatramo da Trg Bana Jelačića nije samo glavni trg našeg Zagreba, nego i glavni trg cijele Hrvatske, pa bi, posljedično, i svi proizvođači diljem lijepe naše morali imati jednaka prava i mogućnosti prodaje svojih proizvoda na našem „Jelačić placu“ – izjavio je gradski zastupnik HSLS-a Kristijan Jelić te poručio: „Štedite na uhljebima, onima koji ubijaju dodanu vrijednost, koji KOŠTAJU PUNO I ŠTETE PUNO, A NE NA STVARATELJIMA DODANE VRIJEDNOSTI“.
