Održana je konferencija za medije na kojoj su govorili Kristijan Jelić, gradski zastupnik HSLS-a, Alen
Lochert, potpredsjednik i Darko Klasić predsjednik GO HSLS-a Grada Zagreba.
Zastupnici stranke Možemo u Hrvatskom saboru na sljedećim izborima žele preuzeti
odgovornost za državu , iako u Zagrebu nakon dva mjeseca nisu u stanju riješiti posljedice
nevremena niti organizirati redovito košenje trave i održavanje ulica.
Nakon dvije godine i tri mjeseca , godinu i pol do isteka mandata nove gradske uprave i
potrošenih 4 milijarde eura , građane ne interesiraju više opravdanja o nasljeđu bivšeg
gradonačelnika kao što ni zastupnike stranke Možemo u Hrvatskom saboru više ne interesira
što se Hrvatska u proteklih par godina suočila sa posljedicama Covida i potresa.
Građani žive sada i žele da im bude bolje, i to je građanima jedino bitno.
Na izborima Tomašević i Možemo izabrani su da nam bude bolje, ali nažalost nije nam bolje. Obećali su transparentne politike , javne natječaje , rješavanje problematike otpada i zatvaranje Jakuševca, zelene
politike i izostanak ideologije iz vođenja grada.
Prošle su više od dvije godine , otpada nikad više, grad je zapušten i prljav , a novaca nema za javne komunalne usluge , ali ima za ideološke razloge promjene naziva ulica i trgova i farbanje klupica.
Zastupnici stranke Možemo u Hrvatskom saboru na sljedećim izborima žele preuzeti
odgovornost za državu , iako u Zagrebu nakon dva mjeseca nisu u stanju riješiti posljedice
nevremena niti organizirati redovito košenje trave i održavanje ulica. Nažalost gradonačelniče,
u protekle dvije godine pali ste na prvom testu i pitanje je imate li vremena za popravni , što
najbolje govori o upravljačkim sposobnostima stranke Možemo.
Nakon najava da će se drva od posljedica nevremena dodijeliti potrebitim Zagrepčanima ,
vidimo da od toga neće biti ništa. Zato predlažemo gradonačelniku da uputi poziv
građanima da mogu slobodno sami uzeti drva sa zagrebačkih ulica i parkova. Time ćemo
ostvarit dvostruku korist , konačno će se očistiti ulice i parkovi od drvene građe i pomoći će se
građanima da dođu do besplatnog drva za ogrjev , predložio je Darko Klasić.
Gdje je zapelo sa “Sunčanim krovovima” u Zagrebu ?
U listopadu 2021. godine jednoglasno smo podržali u Gradskoj skupštini projekt “Sunčani
krovovi” čiji cilj je bio realizacija 50 MW solarnih elektrana do 2024. godine.
Nažalost nakon skoro pune dvije godine realizirano je samo 0,41 MW ili manje od 1% ?
Umjesto da se zavrnu rukavi, ovih dana čitamo kako se gradonačelnik hvali da će uskoro biti
puštena u rad solarna elektrana snage 0,3 MW na krovovima psihijatrijske bolnice Sveti Ivan,
te se to prikazuje kao “ogroman uspjeh”, a još prošle godine u travnju najavio je solarne
panele na više od 800 objekata u vlasništvu grada Zagreba. Ovim putem upitao bih
gradonačelnika – a gdje je ostalih 799 objekata ?
Svima nama je u interesu da se realizira što veći broj solarnih elektrana na objektima u
vlasništvu grada Zagreba do kraja 2024. godine, ali ovim tempom bojim se da planiranih 50 MW nećemo dosegnuti još godinama ako grad hitno ne ubaci u petu brzinu , upozorio je
Kristijan Jelić.
Grad Zagreb jedini u Hrvatskoj neće porezno rasteretiti rad
Grad Zagreb, jedan od tri najskuplja grada u Republici Hrvatskoj, jedini je grad čiji građani
neće osjetiti Vladine mjere poreznog rasterećenja rada od 1.1.2024., što će najviše pogoditi
one s plaćom oko prosječne, kojih je najviše.
Iako je u svom predizbornom programu sadašnja gradska vlast obećala da će: „reorganizirati
gospodarstvo Grada tako da stvara veću vrijednost svim svojim stanovnicima i stanovnicama“,
sad je očigledno da nisu imali nikakvu viziju niti strategiju o tome, a da ju nemaju niti danas u
trećoj godini mandata. Da jesu, ne bi sada bili iznenađeni i najavljivali povećanje poreza na
dohodak za 18%, nego bi već prije izbora imali spremne mjere za poticanje poduzetništva te bi
do sada već bili sami smanjili prirez, a većom masom novca od poreza na dohodak
kompenzirali dio novca koji se neće ubrati prirezom. Povrh toga, ukidanje prihoda od prireza
može se dijelom kompenzirati i pojačanim korištenjem sredstava iz EU fondova.
Ako su to dobrovoljnim ukidanjem prireza, još prije nekoliko godina, mogli Bjelovar,
Čakovec, Sveta Nedelja, Opatija, koji su nakon toga čak povećali gradske prihode, kako onda
ne može Zagreb? Pogotovo kad znamo da su u predizbornom programu konstatirali i da:
„Grad Zagreb može i treba doprinositi razvoju produktivnog privatnog sektora koji ima
potencijal za investicije, inovacije, međunarodnu konkurentnost i izvoz jer takvim jačanjem
utječemo na ukupnu gospodarsku sliku zemlje te na poboljšanje uvjeta rada i života u
Hrvatskoj.“
Gdje je taj doprinos? – izjavio je Alen Lochert.
