Nažalost svi mi Zagrepčani i Zagrepčanke koji smo od nove gradske uprave očekivali zelene politike , jako smo se prevarili

od Darko Klasić

Predsjednik zagrebačkog HSLS-a Darko Klasić upozorio je da od ponedjeljka, 15.svibnja 2023., Gradska pčelarska služba 112 neće djelovati na javnim površinama Grada Zagreba kao ni na objektima u vlasništvu Grada Zagreba, što je zabrinjavajuće i neprihvatljivo.

Dosad je navedena služba svake godine dobivala odobrenja za rad na javnim površinama Grada Zagreba. Međutim, nova resorna gradska pročelnica Ana Pavičić Kaselj kao ni gradonačelnik Tomislav Tomašević nisu čak pet mjeseci uspjeli potpisati novo odobrenje potrebno za daljnji rad.

Naime, Gradska pčelarska služba 112 obavlja u Zagrebu poslove volonterski već više od 15 godina, s prosječno 150 do 300 obavljenih intervencija godišnje. Njezinim radom rukovodi Hrvatska udruga pčelara Pčelinjak, koja djeluje kao neprofitna udruga, a očekuje se da će sljedeće godine postati najbrojnija udruga u Gradu Zagrebu. Da apsurd bude veći, gradska uprava je takvoj udruzi, koja je s obzirom na svoje djelovanje zasigurno jedna od bitnih udruga koje provode zelene politike, oduzela prostor koji je niz godina koristila za svoj rad.

Ujedinjeni narodi 20. svibnja proglasili su Svjetskim danom pčela, s ciljem podizanja svijesti o važnosti pčela i predstavljanja javnosti alarmantnog smanjenja njihova broja. Nasuprot tomu, gradska vlast, koja se predstavlja i legitimira kao predvodnik zelenih politika, odbila je u Skupštini Grada Zagreba prijedlog za dozvolu urbanog pčelarstva, sprečavajući tobože „pokušaj ugroze“ solitarnih pčela i drugih divljih oprašivača, što je krajnje apsurdno i promašeno objašnjenje, neviđeno kako u znanstvenoj zajednici tako i na svjetskoj i domaćoj političkoj sceni. Prema toj su logici Beč, Pariz, Ljubljana i drugi europski gradovi „zaostali“, a njihovi napori u očuvanju bioraznolikosti „promašeni“ i „neodrživi“. Naime, grad Ljubljana podupire očuvanje pčela i promocijom urbanog vrtlarstva, pa tako građanima dijeli medonosne biljke, koje mogu posaditi u svojem vrtu, dok se bečka gradska uprava aktivno zalaže za zaštitu pčela, pa u skladu s tim ciljem potiče i organsku poljoprivredu u svim gradskim parkovima kao i na zelenim površinama (s otprilike 5000 košnica).

U svibnju počinje u Zagrebu sezona rojenja pčela, a s obzirom na kišovito vrijeme kišno to će razdoblje zasigurno trajati do mjeseca lipnja. Stoga je, neovisno o pitanju dopuštenosti držanja košnica u Zagrebu i s obzirom na to da u užem gradskom centru stanuje otprilike 500 tzv. divljih pčelinjih zajednica, koje se nekontrolirano roje i za koje nitko ne odgovara, zbog čega predstavljaju ugrozu za građane Grada Zagreba.

Darko Klasić je u ime HSLS-a Grada Zagreba pozvao resorni gradski ured i gradonačelnika da hitno potpišu odobrenje potrebno za nastavak djelovanja Gradske pčelarske službe jer građani ne trebaju trpjeti zbog nerada i nesnalaženja gradske uprave te njezina promašenog i štetnog razumijevanja zelenih politika.

 

Jesu li zarasle gradske površine primjer zelene politike prema Tomaševićevu tumačenju i obećanju?

 

Kao predsjednik skupštinskog Odbora za pritužbe, posljednjih dana zaprimio sam desetke pritužbi naših sugrađana zbog neodržavanja travnatih površina u nadležnosti Gradskih groblja i Zrinjevca. Gradska groblja trebala bi biti mjesto pijeteta i najdubljih emocija, ali je u posljednje vrijeme stanje, nažalost, alarmantno jer je na pojedinim grobljima trava prekrila grobne oznake, što ocjenjujemo nedopustivim za grad u kojem građani plaćaju najveći prirez u RH te znatne iznose za uređenje i održavanje groblja. Naime, gradska vlast, umjesto komunalnim temama i upravljanjem gradskim tvrtkama, za što je zapravo izabrana, isključivo i ustrajno bavi se ideološkim temama, pa joj je važnije mijenjati nazive ulica, nego rješavati nagomilane probleme u funkcioniranju ViO-a, Zrinjevca, ZET-a, Gradskih groblja, Zagrebparkinga i ostalih gradskih poduzeća.

Jedan od primjera demokracije u režiji platforme MOŽEMO također je ignoriranje odluke VGČ-a Gornja Dubrava, koje je odbilo preimenovanje ulice Vladimira Jurčića, što gradsku vlast, unatoč negativnom mišljenju, nije spriječilo da na temelju neargumentirane odbijenice ipak najavi sporno preimenovanje?! Vladimir Jurčić bio je srednjoškolski profesor, književnik, pjesnik, glazbeni i likovni kritičar, koga su partizani bez suđenja i mogućnosti obrane streljali nakon njihova ulaska u Zagreb. U civiliziranom svijetu su čak i najveći zločinci imali pravedno suđenje, ali ne i jedan srednjoškolski profesor, kojem su najveći krimen bili njegov rad i djelovanje u NDH, što ga ni po čemu nije razlikovalo od većine građana u to vrijeme – izjavio je Kristijan Jelić.

Nove objave u ovoj kategoriji

Copyright © HSLS