Europska unija politički je savez utemeljen na vrijednostima, koje uključuju individualnu slobodu, ljudska prava, demokraciju i vladavinu zakona. Te zajedničke vrijednosti predstavljaju sve ono što Europska unija zapravo jest i definiraju njezin način djelovanja.
Spomenute europske vrijednosti temelj su za kvalitetne europske institucije. Europska Ekonomska i monetarna unija jedna je od institucija Europske unije, kojoj je Republika Hrvatska pristupila 2013. godine. Potpisivanjem Ugovora o Europskoj uniji preuzela je i obvezu prihvaćanja eura kao svoje valute, odnosno obvezu pristupanja europodručju.
Uvođenje eura u našu zemlju dodatni je korak prema višem stupnju europske integracije i u Hrvatskoj.
Prednosti odluke za uvođenje eura sada u vrijeme krize u Ukrajini postale su još izraženije te strateški opravdaniji i bitni za stabilnost države. Sada je postalo jasno da nas samo pristupanje eurozoni može zaštititi od nestabilnosti kapitalnih tokova i neočekivanih pritisaka na promjene tečaja.
Ulazak u eurozonu Hrvatskoj i hrvatskom gospodarstvu pružit će ogroman kišobran u geostrateškoj poziciji u ovim turbulentnim i kriznim vremenima.
Primjer suprotne političke odluke neulaska u eurozonu pojedinih država članica koje graniče s Ukrajinom, vidljivo sada pokazuje kako se njihovo krizno okružje odražava na njihova gospodarsko-politička pitanja što se neposredno odražava i na njihovu nacionalnu valutu. Investitori izbjegavaju potencijalno nestabilne zone i u slučaju krize bježe kao miševi s Titanica. Primjer takvog pretakanja krize trenutno je Poljska, čija je centralna banka prošli tjedan intervenirala dva puta iako to nije ostvarilo željeni rezultat zbog prekogranične krize, pa poljski zlot nezaustavljivo gubi vrijednost.
Taj udar daleko lakše se kompenzira ako je zemlja u eurozoni jer se stabilizacija krize ravnomjerno raspoređuje na sve članice Unije jer većina nije direktno obuhvaćena neposrednom ugrozom.
Iz istog geostrateškog razloga sve su baltičke zemlje skoro pa jednoglasno prihvatile ulazak u eurozonu kako bi umanjile mogućnost krize te postale privlačnije za investicije kao stabilne monetarne zemlje, na koju ne utječe neposredno moguće krizno okružje.
Ovo je nesumnjivo bitno i za našu državu, jer se i sama Hrvatska nalazi u potencijalno nestabilnom okruženju.
Euro nedvojbeno može našu zemlju učiniti privlačnijom stranim ulagačima s obzirom na to da se njime pojednostavljuje pristup našem tržištu: mogu se raditi kalkulacije u jednoj valuti, a samim time uklanja se i tečajni rizik. Euro može biti čimbenik koji odlučuje hoće li poduzeće osnovati sjedište u našoj državi ili u drugim zemljama koje ne plaćaju u toj valuti. Euro nam tako može dati važnu konkurentsku prednost unutar regije.
Uvođenjem eura u Hrvatskoj smanjit će se rizici za financijsku i makroekonomsku stabilnost kao i kamatne stope i transakcijski troškovi, osobito za hrvatsko gospodarstvo. Trenutna tečajna politika koja se provodi ne ide u prilog hrvatskim izvoznicima i ona je jedna od najvećih prepreka povećanju profitabilnosti. U tim je okolnostima vrlo teško ostati konkurentan na zahtjevnom globalnom tržištu. Među navedenim prednostima izdvajaju se, osim toga, lakše i jednostavnije plaćanje te poslovanje kao i činjenica
da je euro jedinstvena valuta u europodručju, čime bismo bili izjednačeni s ostalim članicama monetarne unije.
No koji su, s druge strane, nedostaci eura?
Jedan od njih svakako je nemogućnost određivanja kamatnih stopa, koje će za Hrvatsku određivati Europska središnja banka. Negativan učinak na ekonomski kapital društava imat će i obračunavanje obveza jer će se one diskontirati s nižim kamatnim stopama, pa će iskazane obveze biti u konačnici veće.
No vjerojatno je najnegativnije percipirana potreba da se jamči za obveze manje discipliniranih zemalja eurozone. To se u potpunosti ostvarilo u slučaju Grčke, kada su se ostale države (htjele-ne htjele) morale uključiti u mehanizme spašavanja i financijsku potporu toj zemlji.
Međutim, ukupno gledajući, pozitivne strane eura za Hrvatsku znatno nadmašuju one moguće negativne, što je pokazala analiza HNB-a S preduvjetom da se cjelokupan posao odradi kvalitetno, detaljno te s velikom razinom ozbiljnosti i pozornosti.
HSLS će zbog tog razloga podržati zakon o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj jer ono se ne svodi isključivo na ispunjavanje preuzetih međunarodnih obveza, nego su benefiti koje ćemo ostvariti veći od mogućih negativnih rizika za građane Hrvatske, a u svakom slučaju potaknut će naše poduzetnike i gospodarstvo te nas još više integrirati na jedinstveno tržište u okviru monetarne unije.
