Kristijan Jelić, zastupnik HSLS-a u Gradskoj skupštini Grada Zagreba istaknuo je da HSLS smatra da nije pošteno da građani Grada Zagreba plaćaju loše poslovne poteze Holdinga kroz povećanje cijene komunalnih usluga. Većini građana Grada Zagreba je već uvođenjem novog načina naplate poskupio odvoz komunalnog otpada, te pozivamo gradsku vlast da ne opterećuju naše sugrađane novim nametima. HSLS predlaže gradonačelniku i Holdingu da obećane povišice radnicima Čistoće namiri iz ekstra profita koji će akumulirati podružnica Zagrebparking podignuvši cijene parkiranja u javnim garažama za 72% za dnevno parkiranje (sa 7 na 12,06 kn) i 600% za noćno parkiranje (sa 1 na 6,03 kn).
Pitanje lokacija i tehnologija obrade otpada ne bi smjelo biti političko već stručno i tehničko pitanje
Mirko Budiša , predsjednik Savjeta HSLS za zaštitu okoliša i održivost prirode, upozorio je da se situacija u Gradu Zagrebu po pitanju odvoza i zbrinjavanja otpada nažalost eskalira umjesto da se smiruje. Treba korektno priznati da je dio ovih problema naslijeđen, ali je isto tako činjenica da skoro dvije godine gradska uprava nije započela s ozbiljnim aktivnostima na izgradnji sortirnice, biokompostane i centra za gospodarenje otpadom.
Problem rada Gradske Čistoće nije problem koji su uzrokovali radnici već je to isključivo problem korporativnog načina upravlja Zagrebačkim Holdingom. Autoritet upravljanja proizlazi iz znanja i profesionalizma, a ne iz pozicije moći. Ono što nitko ne bi očekivao od jedne lijevo orijentirane opcije je da prijeti radnicima kako će ih zamijeniti radnom snagom iz Azije. Tolika socijalna neosjetljivost i bahatost koja se prešućuje nije do sada viđena. Nažalost zbog stihije, neorganiziranosti i amaterizma još uvijek nisu sagledani svi aspekti poslovanja i mogućih ušteda Holdinga . Javnost i transparentnost rada Gradske uprave doslovno nikad nije bila niža u proteklih 30-tak godina, u ovom trenutku možemo samo nagađati o drugim sličnim problemima i kriznim stanjima ostalih Holdingovih podružnica.
Uvođenja novog sustava naplate otpada koliko god je to pravičniji model nije donio nikakve bolje pomake osim što je poskupio njegovo zbrinjavanje. U žutim vrećicama u kojoj se nalazi plastika i metali ima prosječno oko 30% onog što nisu plastika i metali. Međutim u konačnici i taj miješani otpad iz žute vrećice završava na Jakuševcu, samo ga na Jakuševac ne dovozi Čistoća već koncesionar sa kojim Grad ima Ugovor o obradi sadržaja žute vreće. Izvjesno je da pri tome Grad trpi i znatnu financijsku štetu, jer mi 30% nečistoća plastičnog otpada plaćamo cca 160 Eura , a onda koncesionar tu istu nečistoću zbrine na Jakuševcu za cca 60Eur, razlika od cca 100 Eura je trošak Grada.
Moramo upozoriti kako se odlagalište Jakuševac neće zatvoriti još minimalno 5-6 godina, jer Jakuševac nije moguće zatvoriti bez izgradnje Centra za gospodarenje otpadom , Sortirnice i Biokompostane. Centra za gospodarenje otpadom uključuje obradu svih tokova otpada od miješanog otpada, mulja, glomaznog otpada, građevnog otpada te ostataka iz buduće Sortirnice i Biokompostane sa Energanom na otpad. HSLS smatra da je zato neozbiljna inicijativa predsjednika skupštine Grada Zagreba da se nađe neki međustranački politički kompromis oko lokacija i tehnologija tim više što je već sve definirano. Pitanje lokacija i tehnologija obrade otpada ne bi smjelo biti političko već stručno i tehničko pitanje, te će sve stranke koje eventualno prihvate ovakvu inicijativu zapravo pokazati da pristaju na politička a ne stručna rješenja.
Smeće na ulicama nije najgore što se našem Gradu može dogoditi, najgore tek slijedi
Mirela Mikić Muha, bivša nezavisna vijećnica GČ Novi Zagreb istok i ekološka aktivistica koja živi u Dugavama, na udaljenosti 1,5 km od Odlagališta otpada Prudinec/Jakuševec, kompostane, drobilice građevinskog otpada, te drobilica glomaznog otpada, upozorila je da već petu godinu u prati kvalitetu zraka na mjernim postajama, u Dugavama i u Jakuševcu, te da je 60% dana u godini zrak prekomjerno onečišćen.
Ono što Novi Zagreb istok ima, a ostatak grada nema je gore pobrojano. Većina mojih sugrađana misli isto. Na Odlagalištu ima mjesta za otprilike oko 850.000 m3 materijala, to je otprilike 3 godine. U 2021. odloženo je sveukupno 192.000 tona otpada, od toga je 175.000 miješani komunalni otpad. Zagreb nema sustav cjelovitog gospodarenja otpadom, i zato treba privatne oporabitelje u svim segmentima.
Za plastiku koja se izdvaja plaćamo prema novom okvirnom sporazumu oko 186 eura/t, dakle oko 20 eura više nego do sada. Počeli smo povremeno plaćati i odvoz papira, plaćamo izvoz i medicinskog otpada, kompostana u Prudincu nije projektirana za kućni biootpad, osim toga ona sa svojih 32.000 tona deklariranog godišnjeg kapaciteta nije dostatna potrebama Zagreba. Sustav gospodarenja otpadom u Zagrebu je postao improvizacija.
Što treba učiniti, uz Centar za gospodarenje otpada nužna je izgradnja energane. Finska energetski oporabljuje 60% svog smeća, Švicarska 50%. Zato predlažem Gradonačelniku tri smjera djelovanja vezanih uz toplanu, dogovor sa HEP-om, izmjenu prostornog plana, te pregovorima za JPP. Energana mora biti najmodernije tehnologije, primjerena Zagrebu.
Prije nekoliko mjeseci Gradska skupština izglasala je lokaciju Resnik za građevinski otpad, u prije nekoliko tjedana na stranicama Holdinga pojavila se obavijest da se građevinski otpad i dalje dovozi na Prudinec. A tamo NEMA mjesta. Kako je moguće da Skupština Grada Zagreba donese jednu odluku, a Holding radi po svome? Molim vas kao medije da provjerite postoji li na Prudincu uopće građevinska dozvola za skladištenje građevinskog otpada od sanacije nakon potresa?
Smeće na ulicama nije najgore što se našem Gradu može dogoditi. Najgore tek slijedi, ne preuzmemo li konačno pozitivnu europsku praksu. Ljubljane, Maribora, su u postupku izgradnje energana, zatim Celja, Beograda, Beča, i svih daljnjih europskih država, koji energetsku oporabu imaju.
