Korupcija postoji otkad postoji i vlast, korupcija je nažalost neželjena posljedica vlasti i na neki način proizlazi iz ljudske prirode pojedinaca. Imajući u vidu da državne funkcije u ime države obavljaju pojedinci, njihove zlouporabe štete društvu te drugim pojedincima i njihovim pravima, a osobito pravu na dobru upravu, koje se u najvećoj mjeri ugrožava upravo koruptivnim radnjama. Mehanizmi sprječavanja korupcije oduvijek su bili predmet pravne regulacije, a ona se provodi i ovim zakonom. Njime se unapređuje postojeći proces prijavljivanja nepravilnosti, stvara mogućnost pružanja otpora uočenim nepravilnostima, korupciji i drugim oblicima nepoštovanja zakona, i on se u tom segmentu nastoji regulirati po uzoru na europske modele.
Novi zakon o zviždačima korak je naprijed u odnosu na postojeći zakon , ali potrebno je još doradit pojedine članke kako bi se što efikasnije zaštitili i potaknuli prijavitelji nepravilnosti. Ovim prijedlogom zakona poboljšava se postojeći zakonski okvir u navedenom području, da se prijavljivanja nepravilnosti i povreda pravnih pravila mogu ostvarivati, i to bez nasilja nad osobom koja upućuje na nepravilnosti. Takvo djelovanje moguće je isključivo ako postoje sloboda izražavanja, ali i prava zviždača da ne trpe osvetu te sudski mehanizmi zaštite prava tih osoba. Ljudi se često boje izraziti svoje mišljenje zbog straha od reakcija i sankcija svojeg neposrednog okruženja.
U zakonu svakako treba unaprijediti zaštitu od zlouporaba poslodavca prilikom imenovanja povjerljive osobe jer se često događa da poslodavac imenuje povjerljivu osobu iz kruga bliskih osoba vlasti (najsvježiji je primjer: Zagrebački holding), pa u tom pogledu predlažemo da se poveća broj udjela radnika koji predlažu povjerljivu osobu. Potrebno je također proširiti krug subjekata za prijavu nepravilnosti, kako unutarnjih tako i vanjskih, te na taj način dodatno olakšati kako prijavu nepravilnosti tako i zaštitu prijavitelja nepravilnosti. Nužno je također iz zakona izostaviti bilo kakvu financijsku represiju prema prijaviteljima nepravilnosti koje prijavljuju ili javno razotkrivaju informacije ako se pokaže da nisu istinite jer prijavitelj nepravilnosti često ne može u potpunosti utvrditi istinitost informacija, a djeluje pritom u najboljoj namjeri i ukazuje pritom na sprječavanje moguće štete za cijelo društvo. Predloženi članak kojim se predviđa sankcioniranje destimulirajući je za prijavitelja nepravilnosti jer se samom prijavom već izlaže mogućoj represiji poslodavca i posljedičnom ugrožavanju svoje egzistencije.
HSLS sveukupno ovaj prijedlog zakona ocjenjuje pozitivnim s obzirom na nekoliko njegovih načelnih značajki. Kao prvo, njime se u hrvatsko pravo prenose europski pravni standardi zaštite zviždača, kao trenutačno najviši takvi standardi u pravnim porecima na svjetskoj razini.
Kao drugo, osnažuje se pravni i društveni položaj zviždača, kao pojedinaca koji su dosad nerijetko bili u podređenom položaju u odnosu na pojedince ili organizacije u svojem neposrednom, najčešće radnom okruženju. U tom se smislu ovim prijedlogom zakona dodatno povećavaju prostori ravnopravnosti i jednakosti šansi, što, kao liberali, uvijek bezrezervno podržavamo.
Kao treće, jačanjem pravnog položaja i zaštite zviždača osnažuje se de facto još jedan u nizu dostupnih mehanizama borbe protiv korupcije, kojom se, ako se ne suzbija, slabi institucije, što su duboki uzroci nejednakosti u društvu.
Kao četvrto, ovim prijedlogom zakona obogaćuje fond demokratskih vrijednosti , što ocjenjujemo osobito bitnim s obzirom na hrvatsku društveno-političku tranziciju, čija su negativna obilježja nesumnjivo širenje percepcije bezakonja i kulture oportunizma, popularno zvanog „snalaženje“.
Ovim se prijedlogom zakonom se korupcija nastoji suzbiti upravo na mikro razini, razini pojedinca, čiji se položaj dodatno osnažuje u odnosu na koruptivne radnje, koje nagrizaju povjerenje građana u institucije i dovode do iskrivljavanja vrijednosti, društvenih vrlina, bez kojih nema međusobnog povjerenja i suradnje među članovima društva, a posljedično ni učinkovite i produktivne zajednice. Međutim, takve pozitivne prakse te političke i kulturne tradicije ne mogu se zakonom uspostaviti preko noći, one se uspostavljaju tek njihovim kontinuiranim prakticiranjem tijekom duljeg vremena, ali ovaj prijedlog zakona smatramo vrlo pozitivnim početnim korakom uspostavljanja odgovarajućeg institucionalnog okvira za razvoj antikorupcijske kulture.
U tom smislu također smatramo osobito pozitivnim plan zakonodavca, koji je izričito naveden u ovom prijedlogu zakona, a koji se odnosi na kontinuiranu provedbu edukativnih aktivnosti u vezi s primjenom ovog zakona u okviru nove Strategije sprječavanje korupcije za razdoblje od 2021. do 2030. radi jačanja sudske zaštite zviždača, uključujući provedbu mjera za unaprjeđenje suradnje i koordinacije tijela nadležnih za postupanje po sadržaju prijave nepravilnosti te poboljšavanje digitalnog načina podnošenja prijave tijelu nadležnom za vanjsko prijavljivanje. Kao liberali smatramo osobito bitnim da se zakonodavac jasno opredijelio i iskoristiti svoju ovlast predviđenu člankom 2. stavkom 2. Direktive 2019/1937 o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije koja se ovim propisom prenosi, a kojim se predviđa mogućnost odnosno ovlast svake države članice da u okviru nacionalnog prava proširi zaštitu u pogledu područja ili radnji koji nisu izričito propisani navedenom direktivom. Međutim, korupcija je u okviru nacionalne politike uvijek takozvano „vlastito dvorište“, o čijem čišćenju uvijek samostalno odlučujemo, a riječ je o području u kojem uvijek, a, nažalost, osobito u Hrvatskoj, uvijek ima prostora za djelovanje i popravne planove. U tom smislu važno je uzimanje u obzir posebnih hrvatskih političkih i društvenih prilika, zbog kojih je potrebno dodatno proširivanje područje primjene zaštite zviždača u odnosu na ono predviđeno europskim zakonodavstvom.
HSLS podržava i mišljenja istaknuta u okviru provedenog javnog savjetovanja u vezi s ovim prijedlogom zakona, a koja se odnose na osiguravanje pružanja psihosocijalne pomoći zviždačima.
Osiguravanje psihosocijalne pomoći zviždačima jamči dosljedno jačanje njihova položaja u skladu sa svrhom ovog prijedloga zakona, koja je apsolutno pozitivna i potrebna, jer je stručna podrška zviždačima još jedno sredstvo jačanja njihova položaja u smislu njihove neovisnosti, zbog koje njihov položaj uostalom uživa posebnu zaštitu predviđenu ovim zakonom.
Bez odgovarajućeg rada sudske vlasti i pravosuđa nema ni zaštite prava predviđenih ovim zakonom kao ni političkih ideja koja se odnose na ulogu slobode u uspješnom liberalno-demokratskom društvu. Zato, pored nedvojbene podrške ovom prijedlogu zakona, upozoravamo na to da će bez unapređivanja rada pravosuđa on nerijetko ostati tek mrtvo slovo na papiru, čiji je isključivi jamac zaštite pravosuđe, koje štiti od zlouporaba i posljedične i sveopće erozije povjerenja u društvu.
