Piše Dario Hrebak
U jeku smo velike energetske krize uzrokovane Covidom, a poslije i agresijom na Ukrajinu koja je već drugu godinu za redom koja je potpuno poremetila energetske tokove, energetske strategije, pravce opskrbljivanja, a dugoročno će donijeti i tektonske geostrateške promjene.
Porastom svijesti o vrijednosti obnovljivih izvora energije i velikoj važnosti energetske neovisnosti, geotermalna energije je prepoznata kao jedan od najvrjednijih obnovljivih izvora energije. Njena velika prednost u odnosu na ostale obnovljive izvore jest u tome što je uvijek dostupna i omogućuje stabilnu proizvodnju, ne ovisi o vremenskim prilikama.
Hrvatska, a naročito na području nekadašnjeg Panonskog bazena, ima značajan geotermalni potencijal s natprosječno visokim geotermalnim gradijentom, čak 60% višim od europskog prosjeka.
Agencija za ugljikovodike je na temelju velike količine podataka (više od 4200 bušotina koje je INA tijekom desetljeća izbušila za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika, stotine kilometara seizmičkih snimaka) konzervativno procijenila da Hrvatska može instalirati 500 MW geotermalnih elektrana. Od toga je dosad u pogon stavljeno 10 MW – samo 2% ukupnog kapaciteta. (prva i još uvijek jedina GTE Velika 1 u Cigleni kraj Bjelovara, najveća GTE binarne tehnologije u kontinentalnoj Europi)
Geotermalna energija je, uz proizvodnju električne energije, važna i za grijanje – u EU od ukupne energetske potrošnje 50% odlazi na grijanje i hlađenje zgrada. Za sustave grijanja, koji mogu koristiti ležišta niže temperature, kapacitet je i višestruko veći od onoga za električnu energiju.
Ogroman je potencijal za korištenje geotermalne energije u poljoprivredi, a dosad je to u Hrvatskoj učinjeno na samo dvije lokacije – u Kerestincu kod Zagreba i Bošnjacima kod Županje. Mađarska, primjerice, trenutno koristi više od 200 bušotina za poljoprivredne namjene, a i druge se države Europe mogu pohvaliti s više desetaka ili stotina geotermalnih bušotina za grijanje plastenika.
Potencijali korištenja geotermalne energije:
- za proizvodnju električne energije
- za medicinske svrhe, terme
- grijanje pojedinačnih zgrada ili sustavno grijanje više zgrada (daljinsko grijanje)
- u poljoprivrednoj proizvodnji (staklenici, ribnjaci, gospodarski objekti)
- procesnoj industriji (sušenja žitarica, voća, povrća, ribe, drveta, sterilizaciju i pasterizaciju u proizvodnji mlijeka i mesa, kiseljenje povrća, itd.)
No, bez istražnih bušenja nije moguće s potpunom sigurnošću odrediti najbolju lokaciju i znati koje su njezine ključne značajke za ocjenu potencijala i isplativosti iskorištavanja geotermalne energije. Troškovi istražnih bušenja su vrlo visoki i eksponencijalno rastu s dubinom nalazišta te su stoga početni rizici i troškovi izgradnje postrojenja za iskorištavanje geotermalnih izvora neusporedivo viši u usporedbi s drugim obnovljivim izvorima. Ipak, postoji velik interes domaćih i stranih investitora za ulaganje u geotermalne projekte u Hrvatskoj.
Kraljevina Norveška i druge zemlje sufinanciraju s 25 milijuna kuna istraživanja bušutina u Bjelovaru.
Da bi se ostvario postojeći potencijal moraju se ubrzati procedure za odobrenje bušenja istražnih bušotina. U susjednoj Mađarskoj se do takovg odobrenja dolazi za mjesec-dva, a u Hrvatskoj investitori čekaju i više od godine dana.
Zakon o geotermalnoj energiji!
Velik problem u realizaciji je prostorno-planska dokumentacija jer prostorni planovi najčešće nemaju predviđena područja za izgradnju geotermalnih elektrana.Treba povećati kvote za geotermalne elektrane, sadašnjih preostalih 20 MW nije ohrabrujuće. HOPS-ova mreža na području kontinentalne Hrvatske, gdje postoji geotermalni potencijal, nije zagušena i ima slobodnog kapaciteta za spajanje geotermalnih elektrana. Želimo li ostvariti velike prirodne potencijale koje, za razliku od mnogih drugih zemalja imamo, trebamo mijenjati dugotrajne i komplicirane procese dobivanja dozvola, kao i sve nelogičnosti i kontradiktornosti unutar administrativnog sustava. Sustav treba biti učinkovit, transparentan, a njegovi dijelovi koordinirani.
