Strategijski problem prometa u Zagrebu je pitanje rješavanja dviju barijera , rijeke Save i željezničkog prometnog koridora. Ove dvije barijere dijele Zagreb i u proteklom desetljeću ograničili su razvoj grada kao cjeline te značajno usporile nesmetan razvoj prometnih tokova. Zato HSLS smatra da je bi se projektom podizanja željezničke pruge- koridora koji prolazi kroz Zagreb na plus jedan razinu uz izgradnju još jednog mosta preko Save treba biti prioritet u rješavanju prometne infrastrukture. Realizacija ovog projekta maknule bi se zapreka u povezivanju sjevera i juga Zagreba a također bi se otvorio jedan direktni koridor povezivanja istoka i zapada grada. Ispod denivelirane željezničke pruge otvara se izgradnja prometnice i biciklističkih staza sa svom pratećom infrastrukturom za povezivanje istoka i zapada grada, a povezivanje sjevera i juga grad omogućilo bi se bez izgradnje skupih ali ograničavajućih podvožnjaka i pružnih prijelaza.
Ovaj projekt sveobuhvatno bi riješio problem prometne povezanosti Zagreba i može se također realizirati uz financijsko sudjelovanje države i fondova EU.
Uzroci prometnog kolapsa
Gradonačelnik Tomašević na predstavljanju projekta poboljšanja prometa naveo je kao razlog prometnog kolapsa i lošeg stanja prometnica u Zagrebu povećanje broja vozila na zagrebačkim ulicama i loše stanje ulica. Ova konstatacija je samo djelomično točna , mi smatramo da uz lošu organizaciju radova na Zagrebačkim ulicama uzroke treba tražiti i u dosadašnjim postupcima sadašnje gradske uprave ;
- Gradske vlasti su pitanju prometne problematike pristupili iz njihova ideološkog uvjerenja da građane treba što više demotivirati od korištenja osobnog automobila, u korist javnog prijevoza i bicikla. I to nažalost nije bila teorija zavjere, već “edukacija” koju su organizirali za članstvo svoje stranke , sve iz razloga koji bi doveo do toga da ljudi naprosto odustanu od korištenja osobnog automobila.
- Ova ideološka uvjerenja uzrokovala su da su u protekle tri godine smanjene investicije u održavanje i razvoj javnih prometnica, što je nakraju i uzrok lošeg stanja zagrebačkih ulica. Predviđena sredstva grada za ulaganje u ovogodišnji i prošlogodišnje ljetne radove te male komunalne akcije održavanja cesta u odnosu na 2019. godinu tome govore u prilog . Ove godine je u asfalterske ljetne radove uloženo cca 7 milijuna eura dok je taj iznos 2019. godine iznosio skoro 10 milijuna eura.
Projekti koje je ponudila gradska uprava, jesu li realna ili su samo predizborno obećanje?
Gradonačelnik Tomašević je nakon tri godine na čelu gradske vlasti suočen sa svakodnevnim prometnim kolapsom u Zagrebu te zbog sve većeg nezadovoljstva građana prošli tjedan je predstavio plan rješavanja prometu kroz infrastrukturne projekte. Svi projekti koji su predstavljeni javnosti neosporno su neophodni gradu Zagrebu ako želimo riješiti problem prometa na zagrebačkim ulicama ali većina njih zahtjeva barem desetak godina za realizaciju. Zapravo je pravo pitanje zašto je gradske uprava čekala tri godine ako ih je prepoznala problem , pogotovo jer su predloženi projekti već u javnom prostoru 20 i više godina. Za velik broj tih planova postoje i idejna rješenja a za neke je djelomično i izvedena potrebna dokumentacija. Dojma smo da su ovi projekti postali nažalost aktualni sada samo zbog pritiska javnosti nezadovoljnom stanjem prometa u gradu. Ono što vidimo problematičnim i nekonzistentnim je da se sada ponovno predstavljaju neki projekti koje je aktualna gradska vlast prije samo nekoliko mjeseci proglasila nepotrebnim te obustavila njihovo financiranje i planiranje.
- Projekt Jarunski most – projekt izgradnje Jarunskog mosta aktualna gradska uprava odbacila je i zaustavila u proračunu za 2023. godinu. Tada je i odbačen amandman opozicije da se osigura barem novac za projektiranje mosta. Dogradonačelnice Dolenec je kao obrazloženje odustajanja od projekta izjavila kako projekt Jarunskog mosta više nije prioritet jer su se okolnosti drastično promijenile i ustvrdila kako se na trasi koja bi trebala voditi do mosta izgradilo novo naselje Vrbani III. Iako se Petrovoradinska ulica nalazi u Prečkom. To je projekt koji je ucrtan 2003. godine u GUP , 2007. izrađen je projekt izgradnje mosta, 2011. izdana je lokacijska dozvola, 2020. zatražena je nova lokacijska dozvola i pokretanje izrade parcelacijskih elaborata, 2023. projekt brisan iz proračuna Zagreba
- Projekt Šarengradska iako dobro zamišljen to je projekt star već par desetljeća, i potrebno je za punu realizaciju minimalno još jedno desetljeće iz razloga što su potreba rušenja pojedinih objekata na koridoru te rješenje nekoliko desetke imovinsko-pravnih sporova.
- Projekt Sarajevska odgovor je na zahtjeva Ministarstva mora, prometa i infrastrukture da se osigura nova prometnica koja bi se vezala na novi cestovni vijadukt preko Ranžirnog kolodvora Zagreb za spoj sa autocestom koje izvode Hrvatskih autocesta. Radovi izgradnje ceste s komunalnom infrastrukturom iznose 25 milijuna eura, većinom će biti sufinancirani iz fondova EU-a u suradnji s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture. Ovaj projekt je sigurno iskorak u razvoju prometne infrastrukture u Zagrebu ali nažalost nije samostalni inicijalni projekt gradske uprave te kasni već nekoliko godina zbog nesnalaženja gradske vlasti.
Onaj dio u koji Zagreb može odmah krenuti i koji nije financijski i imovinsko -pravno zahtjevan a doprinosi protočnosti prometa na istom pravcu je produžetak Tomislavove na zapadu (čime bi se dobila još jedna prometnica u željeznički koridor prema centru grada) te nastavak radova na produžetku Branimirove za koji su riješeni imovinski sporovi u proteklom desetljeću.
Predloženi plan za rješavanje prometnog kolapsa u Zagrebu nakon što su sami uzrokovali isti zapravo nije ništa novo. Sadašnja gradska vlast ovim planom samo nastavlja projekt kontinuiteta predizbornih obećanja pokrenut još za njihovog prethodnika, zaključio je Darko Klasić na tiskovnoj konferenciji zagrebačkog HSLS-a.
