HSLS je predstavio prijedlog reorganizacije mjesne samouprave u Zagrebu uz poruku da sadašnji model ne rješava probleme građana tempom i učinkovitošću kakvu glavni grad, kako navode, zaslužuje. Stranka smatra da sustav, opterećen brojem tijela i vijećnika, ostaje preskup i neučinkovit jer lokalna razina nema stvarne ovlasti, financijsku autonomiju ni operativne alate za donošenje odluka.
Građani biraju, ali odluke ostaju centralne
Predsjednica Gradske organizacije HSLS-a Zagreb i zastupnica u Gradskoj skupštini Gabriela Bošnjak poručila je da se iza administrativne rasprave o mjesnoj samoupravi kriju vrlo konkretna pitanja svakodnevice, od rasvjete i nogostupa do parkova, dječjih igrališta i sigurnosti oko škola.
– Danas govorimo o reorganizaciji mjesne samouprave u Zagrebu – temi koja možda zvuči administrativno, ali u stvarnosti odlučuje o tome hoće li se u vašem kvartu riješiti rasvjeta, nogostup, park, dječje igralište ili sigurnost oko škole. Građani biraju mjesne odbore i vijeća gradskih četvrti, ali ta tijela često nemaju stvarnu moć odlučivanja. To stvara frustraciju i osjećaj da se sve odlučuje centralno, daleko od ljudi – poručila je Gabriela Bošnjak.
HSLS u svom prijedlogu naglašava da mjesna samouprava ima smisla samo ako ima jasne ovlasti, odgovornost i sredstva, dok u suprotnom ostaje, kako navode, preglomazna struktura bez mjerljivih učinaka na terenu.
Financijska moć gradskih četvrti kao ključ promjene
Središnja točka prijedloga odnosi se na upravljanje dijelom gradskih sredstava na razini gradskih četvrti. HSLS predlaže model u kojem bi se izračunao doprinos svake gradske četvrti kroz porezne prihode, a zatim bi se određeni postotak tih sredstava usmjerio na lokalnu razinu, gdje bi vijeća imala pravo upravljanja novcem za projekte u svojim kvartovima.
– Ne govorimo o novom porezu, nego o pravednijoj raspodjeli postojećih prihoda. Jedan model je da se izračuna koliko svaka gradska četvrt doprinosi kroz porezne prihode, i da se određeni postotak tih sredstava usmjeri na razinu gradske četvrti, gdje bi vijeća imala pravo upravljanja tim sredstvima za lokalne projekte – poručili su iz HSLS-a.
Stranka navodi da bi takva sredstva bila namijenjena projektima koje građani vide odmah, poput rasvjete, sigurnijih pješačkih prijelaza, nogostupa, dječjih igrališta, parkova, manjih komunalnih sanacija, pristupačnosti za osobe s invaliditetom i kvartovskih sportskih sadržaja, uz obaveznu transparentnost i javno izvještavanje o svakoj potrošenoj stavci.
Mjesni odbori bez alata za djelovanje
Na operativne probleme upozorio je Krešimir Medved, vijećnik Mjesnog odbora Rudeš i član Gradske organizacije HSLS-a, ističući da sustav na papiru izgleda snažno, ali u praksi nema stvarne ovlasti.
– U Zagrebu danas imamo 218 mjesnih odbora. Na papiru to izgleda kao snažna mreža lokalne demokracije, no u praksi je riječ o sustavu lišenom stvarnih operativnih ovlasti. Mjesni odbori nemaju pravnu osobnost, nemaju financijsku autonomiju i njihovi zaključci često završe u ladici, bez rokova, bez povratne informacije i bez odgovornosti – rekao je Krešimir Medved.
Dodao je da lokalna razina ne smije ovisiti o entuzijazmu pojedinaca, nego o jasno postavljenom sustavu koji funkcionira jednako u svakom kvartu.
– Ako se vijećnici iznimno angažiraju, moguće je postići poneki pomak, ali to ne smije ovisiti o herojstvu. Sustav mora funkcionirati sustavno – naglasio je Medved.
Usporedbe s europskim gradovima
Saborski zastupnik i politički tajnik HSLS-a Darko Klasić istaknuo je da je zagrebačka mjesna samouprava financijski opterećujuća i neučinkovita, posebno u usporedbi s drugim europskim gradovima.
– U Hrvatskom saboru često se vode rasprave o prevelikom broju gradova i općina u Republici Hrvatskoj, što predstavlja značajno financijsko opterećenje za građane i gospodarstvo. Grad Zagreb pritom je možda najbolji primjer prekapacitirane i nefunkcionalne mjesne samouprave koja ne ispunjava svoju svrhu – poručio je Darko Klasić.
Naveo je da u Zagrebu danas djeluje 1702 vijećnika u 218 mjesnih odbora i 17 gradskih četvrti, uz 47 gradskih zastupnika, dok, primjerice, Ljubljana ima 201 vijećnika u mjesnoj samoupravi i 45 gradskih zastupnika, Amsterdam 87 vijećnika u sedam gradskih četvrti i 45 gradskih zastupnika, a München 200 vijećnika u 25 gradskih četvrti i 80 gradskih zastupnika u gradu od oko 1,5 milijuna stanovnika.
– To pokazuje pravu sliku predimenzionirane zagrebačke mjesne samouprave koja odlukom gradske uprave ima samo simbolične i deklarativne ovlasti, dok se u stvarnosti sve odluke donose centralizirano – rekao je Klasić.
HSLS je pritom pozvao gradonačelnika i stranke SDP i Možemo, koje obnašaju vlast u Zagrebu, da provedu restrukturiranje koje zagovaraju na nacionalnoj razini, uključujući mogućnost ukidanja 218 mjesnih odbora i smanjenje broja vijećnika za više od 1400 nakon sljedećih izbora.
Transparentnost kao obavezni standard
Uz promjene u strukturi i ovlastima, stranka je naglasila potrebu za potpunom javnom dostupnošću podataka o radu lokalne razine.
– Tražit ćemo da lokalna samouprava na internetu objavljuje sve podatke i tako postigne transparentnost poslovanja – poručio je Klasić.
HSLS zaključuje da ne želi kozmetičke promjene ni reorganizaciju radi papira, nego sustav u kojem se, kako navode, komunalni i životni problemi rješavaju brzo, jasno i na razini kvarta, a ne u centralnim uredima Gradske uprave.
Prenosimo s 01Portal.hr: https://01portal.hr/zagrebacki-liberali-nude-model-koji-bi-promijenio-sliku-i-funkcioniranje-grada/
