Fokus rebalansa proračuna je i dalje usmjeren na daljnje subvencije vezanu za energetsku krizu, rashode za zaposlene, socijalne pomoći i naknade , sve u svrhu kako bi građani živjeli bolje a Hrvatsko gospodarstvo bilo konkurentnije.
Iako mi kao liberali smatramo da u pogledu ovakvih dugotrajnih subvencija treba biti oprezan , jer nagledali smo se proteklih desetljeća od subvencija troškova u poljoprivredi koje nisu rezultirale povećanjem poljoprivredne proizvodnje do subvencije brodograđevne industrije koja je završila kolapsom brodograđevne industrije.
Rebalans proračuna ima svakako dobru odliku što deficit proračuna ostaje ispod 3%, i što je ispod očekivanog rasta BDP-a od 3,6% u 2024.
Niska razina deficita odraziti će se na niže kamatne stope na svim razinama, a to znači ne samo za državu, nego i za građane i privrednike.
Kada pogledamo udio deficita u BDP-u, u odnosu na ostale europske zemlju tek nekoliko zemalja, četiri zemlje od 26 imaju suficit i nekoliko zemalja ima niži deficit od Hrvatske, dok većina europskih zemalja bilježi značajne deficite .
Također, pozdravlja se dodatno smanjenje udjela javnog duga u BDP-u na 58,9% do kraja 2024. metodološki gledano, to će dodatno potaknuti rast ekonomske slobode naše zemlje.
Ako se prisjetimo samo da je javni dug 2013. godine probio 80% BDP-a a kamate su bile visoke te je tada postojala bojazan da nas čeka financijska kriza poput one u Grčkoj.
Deset godina kasnije, unatoč pandemiji, ratu u Ukrajini i globalnoj nestabilnosti proračun je stabiliziran i javni dug se spustio ispod 60 % , a Hrvatski BDP po stanovniku dosegnuo je u 2023. godini 76 posto prosjeka EU-a što nismo prije pet ili deset godina očekivali niti u najoptimističnijim prognozama.
Ono što je važno je svakako da nam je rast prihoda veći od rasta rashoda.
I mislim da je dobro da štedimo novac kako bismo imali mogućnost financiranja gospodarstva i stanovnika u nekom narednom razdoblju u sada već sve nestabilnijem globalnom gospodarstvu koje je sve sklonije nepredviđenim krizama.
Nadalje, kako se planira povećanje prihoda od poreza, možemo imati okvir za daljnja rasterećenja dohotka i gospodarstva. S druge strane, rastu rashodi za 976 milijuna eura, odnosno na ukupno na 33,6 milijardi eura, premda su rađene resorne uštede od milijardu eura. Vidimo ponovni rast rashoda za zaposlene (574 milijuna eura) smatramo da je ovdje i dalje prisutan problem u rastu ukupne mase kolektivno određenih plaća, neovisno o produktivnosti zaposlenika.
U odnosu na to, dobro je da rastu rashodi za Ministarstvo obrane s obzirom na trenutnu geostratešku situaciju kao i poruke hrvatske operacije izazivanja konfuzije u okviru NATO saveza od strane predsjednika, što nas stavlja u poziciju nepouzdanog NATO partner te samim time sigurno slabi našu poziciju u okviru saveza. Iz tog razloga biti će sigurno nužno znatno povećanje izdvajanja za obranu u planiranju slijedećih proračuna, te stoga pozdravljamo ovo dodatno povećanje od 65 milijuna eura za MORH. Pritom je i za pohvaliti Ministarstvo obrane na dosadašnjoj uspješnoj realizaciji svojeg proračuna nakon niza godina gdje se u rebalansu uglavnom smanjivala sredstva a sad imamo povećanje što pokazuje da ozbiljno i sistematski rade na jačanju Hrvatske vojske. Također je dobro da rastu i rashodi u okviru ulaganja u željeznički sektor 52 milijuna eura. Smatramo kako ulaganja u obranu i željeznicu trebaju biti još veća, samo da ukupni rashodi ne rastu previše, već da se postignu veće uštede na masi plaća, subvencijama i drugim kategorijama.
Završno , Hrvatska je posljednjih godina u skupini zemalja s najvećom stopom rasta BDP-a, ponajboljim pokazateljima proračunskog salda i putanje javnog duga uz nastavak vođenja brige za standard građana što ovaj rebalans proračuna i pokazuje.
