MISLI LI GRADSKA VLAST I NA GRAĐANE ILI SAMO NA SEBE?

od Darko Klasić

Sve zelene politike pri čemu gradonačelnik u protekle dvije godine u svojoj retorici ustraje, i dalje je samo parola koja u svakodnevnom životu Zagreba nije  zaživjela.  To je ogroman problem koji treba riješiti upućeni i reformski bez nasrtaja na novčanike građana  koji redovito plaćaju ionako preskupe gradske usluge.

Učestali vremenski ekstremi koji utječu na naš život sve su učestaliji, od velikih suša do bujičnih poplava. Poplavne vode uzrokovane obilatim oborinama, koje su ugrozile ovih dana građane diljem države nisu izuzetak u našem gradu te je sigurno velik broj naših sugrađana zabrinuto gledao u nebo proteklih tjedana, prisjećajući se vjerojatno bujičnih poplava 24. i 26. srpnja 2020., koje su poplavile grad. Riječ je trendu sveprisutne promjene podneblja prostora u kojem živimo, pri čemu sve ubrzanije dolazi novo vrijeme ekstrema, od intenzivnih oborina do dugotrajnih suša.

Na 17. sjednici Gradske skupštine Grada Zagreba (10. studenoga 2022.g.) zastupnici su na prijedlog gradonačelnikova partnera SDP-a pozvali g. Tomaševića da „Poduzme potrebne aktivnosti radi implementacije optimalnog sustava prikupljanja i ponovne upotrebe kišnice”.     Na tu pozitivnu i zelenu ideju gradonačelnik je predao „Prijedlog ViO-a za povećanje propusnosti postojećih slivnih kanala za izljev oborinskih voda u Savu” star više od godinu dana, kojim je zadovoljio samo formu umjesto da je sa svojom zelenom platformom pokazao konstruktivnu, praktičnu i korisnu zelenu politiku.

Ta podvala recikliranog dokumenta, koji potječe još iz Bandićeva doba i ne odgovara postavljenom cilju i zadanoj svrsi, utjecat će na sigurnost građana ako se planovi ne budu provodili kako su utvrđeni.

Budući da nam je predstavljen prijedlog povećanja propusnosti postojećih slivnih kanala za izljev oborinskih voda u Savu star više od godinu dana te da zbog mogućih bujičnih poplava postoji opasnost za građane, molimo odgovor od gradonačelnika u kojem su obujmu ostvareni radovi definirani programom upravljanja slivnim kanalima. Na temelju dostupnih saznanja bojimo se da i ti radovi nisu izvršeni prema planu, kao što ni trava nije pokošena, smeće pravodobno odvezeno ni ilegalne reklame efektivno uklonjene. Sve pri čemu gradonačelnik u svojoj retorici decidirano ustraje u praksi nedostaje. Uzrok tomu očigledno je dosljedan izostanak organizacijskih i upravljačkih sposobnosti. To je ogroman problem koji treba riješiti upućeni i reformski bez nasrtaja na novčanike građana  koji redovito plaćaju ionako preskupe gradske usluge.

 Zato predlažemo da se hitno  prije dolaska sezone kiša i oborina VIO primjeni plan održavanja sustava slivnih kanala za izljev oborinskih voda u Savu te provede čišćenje slivnika i odvoda na području cijelog grada, čime se otklanja uzrok većine poplava u Zagrebu jer sada je krajnje vrijeme da se on izvrši, istaknuo je Darko Klasić. Također očekujemo da se konačno započne rad na modelu saniranja naselja Rudeš radi obrane od poplava, koje su ondje gotovo redovne, pa se čini da stanovnici žive uz rijeku, a ne na zagrebačkoj Trešnjevki.

  Alen Lochert podsjetio je da su ideje dobre isključivo ako su provedive. Isto tako, planiranje je bitno, gotovo esencijalno, ali jedno je veliko ništa bez mogućnosti implementacije.

Gradska vlast koristi se biciklima, pa rješenje prometnih problema prepoznaje isključivo u implementaciji improviziranih biciklističkih staza. No u našem gradu velik broj sugrađana prisiljen je zbog poslovnih i privatnih potreba te loše organizacije javnog prijevoza koristiti se osobnim automobilima, koje nova-stara uprava uopće ne uzima u obzir u prometnim rješenjima.

U svim dijelovima Zagreba izgrađene su nove zgrade i naselja, ali bez nove prometne infrastrukture, pa građani gube po nekoliko sati dnevno na gužve u prometu. Kao primjer ističem spojeve ulica Medpotoki i ulice Dubravica s Alejom Bolonje, gdje su svako jutro i svako poslijepodne neopisive gužve, koje su svakodnevna mora i gubitak vremena građana koji ondje stanuju ili rade. Ne samo da gradska vlast ne planira projekte kojima bi se rasteretila takva uska grla, nego iz planova izuzima projekte poput „Jarunskog mosta“.

Jedan od najvažnijih ciljeva Gradskog ureda za obnovu, izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo, komunalne, poslove i promet, naveden u Proračunu Grada Zagreba definiran je kao cilj 5: Poboljšanje prometne situacije i povećanje sigurnosti svih sudionika u prometu na prometnoj mreži Grada Zagreba, kontinuirano i nesmetano odvijanje prometa i učinkovito uređivanje prometa na javnoprometnim površinama.

Kako misle ostvariti taj cilj ako niti nakon pola mandata ne planiraju konkretne mjere za ostvarenje tog cilja?

Predlažemo gradskoj upravi da hitno, ako je potrebno već i rebalansom proračuna za 2023. godinu, poduzme mjere kojima će početi rješavati navedene probleme.

Nove objave u ovoj kategoriji

Copyright © HSLS