U subotu prije godinu dana Tomislav Tomaševića i platforma Možemo sa SDP-om preuzeli su vlast i upravljanje Gradom Zagrebom. Dočekalo ih je mnoštvo problema i otvorenih pitanja, a u godinu dana nažalost riješili su ništa ili gotovo ništa od toga. Štoviše, pojedine probleme uspjeli su dodatno povećati. Predizborna obećanja Možemo i programi koje je navodno sastavio njihov stručni kadar pokazali su se pukom promidžbom, programi su uglavnom deklaratorni, neživotni i teško operativno provedivi. U konačnici je preostala tek ideološka i salonska politika, koja ne uvažava političke ideje i promišljanja koji su drukčiji od njihovih svjetonazora.
Jedini uspjesi nove gradske uprave na čelu s gradonačelnikom Tomaševićem dosad su bili tjedno samoreklamerstvo PR porukama i najave projekata, od kojih se zasad nije realiziralo ništa, a male su šanse da će se išta realizirati i ubuduće. Sve to previše podsjeća na istovrstan način vladavine Milana Bandića i njegove megalomanske projekte, od kojih naposljetku nije ostvareno gotovo ništa.
Dok se Zagreb guši u smeću, a prometnice se ne asfaltiraju, kapitalni projekti poput izgradnje nove bolnice na Srebrnjaku propadaju, HSLS je zato napravio analizu rada gradske uprave i rada Zagrebačkog holdinga kako bi mogli procijeniti što se od predizbornih obećanja ostvarilo.
Gradski zastupnik Kristijan Jelić istaknuo je da gradonačelnik sigurno naslijedio tešku financijsku situaciju u gradu, istina je da više Gradonačelnik ne odlučuje tko će raditi na porti ZET-a ili GPZ-a, ali je isto tako istina da nije pokrenuta niti jedna investicija u Gradu i da nam Grad nije nikada bio prljaviji. Promjena upravljanja u gradu pokazale su se samo kao dobar PR, jer građani nisu osjetili nikakvu promjenu u upravljanju. Smanjivanje pročelničkih ureda sa 27 na 16 nije pridonijelo efikasnijem upravljanju, a da ne govorimo da i nakon godinu dana još nisu imenovani svi pročelnici ?? U Zagrebu javni prijevoz prometuje rjeđe no ikada, smeće se gomila, preskaču se odvozi, trava je u pojedinim kvartovima do koljena ! Uz drastično smanjenje sportskog proračuna nismo vidjeli ni plan na koji način spriječiti propadanje sportske infrastrukture, ali se (ponovo PR-ovski) izbacuju makete uređenja stadiona u Kranjčevićevoj ? A što će biti sa Domom sportova, Maksimirom, Košarkaškim centrom Dražen Petrović, Sutinskim Vrelima, Domom odbojke, Šalatom, SRC Jarun i neizgrađenim bazenom u Španskom ?? Vidi se trud i dobra namjera, ali provedba „šteka“. Vrijeme je da se Gradonačelnik odmakne od svjetonazorskih tema i krene rješavati komunalne probleme za što je na kraju krajeva i izabran.
Predsjednik Zagrebačkog HSLS-a Darko Klasić osvrnuo se na rad Zagrebačkog holdinga te predstavio analizu rada podružnica holdinga.
Manjak znanja i vizije u radu Zagrebačkog holdinga bio je vidljiv već od samog početka izbora Uprave Holdinga i direktora Holdinga, koji je trajao gotovo godinu dana kada je gradska uprava lutala, uspjevši promijeniti dvije uprave holdinga u gotovo manje od godinu dana. Sam izbor bio je obilježen netransparentnosti postupka, što je u suprotnosti s proklamiranim politikama Tomaševića i Možemo.
Imenovanje novih voditelja podružnica samo po sebi nije sporno. Sporno je fingiranje javnih natječaja, a najspornija je netransparentnost procesa izbora rukovodećeg kadra ZGH-a, koji je trajao gotovo 10 mjeseci. Sasvim je izvjesno da je jedini kriterij izbora voditelja podružnica bila članska iskaznica, u tom slučaju SDP-a, dok su ostali izabrani uglavnom bili bliski novoj gradskoj upravi ili povezani s platformom Možemo, te se pokazalo da stručnosti nije odlučujući kriterij.
Sve navedeno ukazuje na to da platforma Možemo nema ni minimum kadrova koji su tehnički obrazovani ili s ozbiljnijim iskustvom u vođenju bilo kakvog sustava izvan domene civilnog društva.
Upravo smo za vrijeme trajanja natječaja za direktore i voditelje podružnica Holdinga svjedočili i nesposobnosti nove uprave Holdinga prilikom provođenja zakonskog i učinkovitog natječaja za izbor stručnjaka. Podsjetit ću da je natječaj za direktore podružnica raspisan 26. kolovoza 2021., a okončan nakon bezbroj zakonskih vratolomija 1. veljače 2022. Gotovo svi direktori podružnica birali su se iz stranačke baze, a natječaji su se poništavali dok mjesta nisu popunjena stranačkim kadrovima ili simpatizerima i sponzorima kampanje. Nisu se tražili stručnjaci, nego poslušnici, što najbolje pokazuju rezultati upravljanja Holdingom kao i sve lošija komunalna usluga.
Ukidanja beneficija i ušteda u upravljačkim strukturama Zagrebačkog holdinga postalo je mrtvo slovo na papiru predizborne kampanje gradonačelnika, a dvostruka mjerila primjetna su u izlaganjima saborskih zastupnika Možemo, u kojima proklamiraju sasvim drugačiju politiku od one koju provode u Gradu Zagrebu.
Uprava Holdinga, osim upravljačkih afera, u prvih godinu dana nije samostalno predstavila program rada, ne bi li se barem stvorio dojam samostalnog kreiranja politike Holdinga, pa je uprava Zagrebačkog holdinga svedena na puku marionetsku funkciju gradske uprave, kao što je to bila i za vrijeme Milana Bandića. Rad uprave Zagrebačkog holdinga netransparentan je, a u komunikaciji s javnosti čini se da se primjenjuje zakon „omerte“ kako se ne bi zamjeralo gradonačelniku i ostaloj gradskoj upravi.
Zagrebačka čistoća – Što se tiče otpada, trenutačna situacija nije dobra, a osim obećanja da se Zagreb više neće zvati „kantograd“, vjerojatniji je budući naziv „smečograd“ nakon najavljenih promjena u prikupljanju otpada. Osim toga, uglavnom loš rad podružnica Holdinga, najbolje se, pored Zagrebačkih cesta i VIO, očituje u poslovanju Zagrebačke čistoće, čiju će cijenu građani vrlo brzo plaćati sve više, a o posljedicama najavljenog novog načina prikupljanja otpada za okoliš vjerojatno ćemo raspravljati nakon godinu dana.
Povećanje prihoda od prodaje u 2022. planirano je u segmentu odvoza otpada u iznosu od 137,4 milijuna kuna, ponajprije zbog planirane primjene novog cjenika od 1. srpnja 2022. godine.
Iako je novo kadroviranje u Čistoći možda najviše potaknuto posebnim beneficijama, rezultat rada nove uprave zasad je više nego slab, a pad razine komunalne usluge najprimjetniji.
U izvješću o radu Čistoće navedeno je da je udio troška usluge povezane s javnom uslugom u ukupnom trošku javne usluge otprilike 24 %, a istodobno ukupan godišnji prihod od usluge povezane s javnom uslugom u ukupnom god. prihodu čini 97,1 %. Zbog toga se postavlja pitanje što to u Čistoći (koji poslovi) predstavlja preostalih 76 % troška ako trošak povezan s javnom uslugom iznosi svega 24 %. Pitanje možemo i drukčije postaviti: koje to djelatnosti u Čistoći čine svega 3 % prihoda, a 76 % troškova? Brinu i pritužbe građana da im je Čistoća šalje račune za korištenje posuda većeg volumena od stvarno korištenog, smanjivanje broja odvoza zbog nedostatka ispravnih kamiona zbog nepravodobne nabave rezervnih dijelova za njih. Da nešto ozbiljno nije u redu s otpadom i bez Bandića, pokazuje i kolaps strategije upravljanja otpadom u Zagrebu. Trenutačni problemi s odvozom glomaznog otpada dovode do kolapsa sustava i novog posezanja u novčanike građana. Gradonačelnik je odmah nakon izbora donio odluku o poništenju natječaja za zbrinjavanje glomaznog otpada, uz obrazloženje da će Zagreb uspjeti sam zbrinuti glomazni otpad. Neovisno o tome je li u tom slučaju bilo riječi o neiskustvu ili nepostojanju realnog plana i strategije gospodarenja otpadom, tu lošu odluku građani su u svakom slučaju dodatno platili iz svojeg džepa.
Takve postupke podružnice Zagrebačkog Holdinga Čistoća smatramo tipičnom prevarom ili zavaravanjem i oni se na koji način ne mogu opravdati.
Općepoznate su financijske dubioze Čistoće koje dostižu i nekoliko stotina milijuna kuna, ali njihovo prebacivanje na teret građana na takav način ocjenjujemo neprihvatljivima.
Vodovod i odvodnja– pola vode u Zagrebu i dalje ne stiže do korisnika, dok se istodobno u dijelovima grada, čak i u širem njegovu centru, i dalje živi bez vode, kanalizacije i asfalta.
Također, mnogobrojni Zagrepčani ne mogu useliti u svoje novosagrađene kuće ili stanove jer, iako su odavno predani odgovarajući zahtjevi, nisu spojeni na vodoopskrbnu i kanalizacijsku mrežu. Na potpisivanje ugovora i konačno priključenje predugo se čeka, a loša komunikacija i administriranje Vodoopskrbe i odvodnje cijeli proces dodatno otežava. Ni s jednim drugim priključkom ili instalacijom građani nemaju problema osim s Vodovodom i odvodnjom, čije se isporuke čekaju i dulje od godinu dana. Loša komunalna usluga očituje se i u čestim bujičnim poplavama jer su gradski slivnici uglavnom neočišćeni, što nakon obilne kiše često uzrokuje poplave.
Od pozitivnoga u radu gradske Vodoopskrbe i odvodnje (VIO) svakako valja istaknuti inicijativu i prijavu iznosa od otprilike 60 milijuna kuna Fondu solidarnosti zbog šteta nastalih nakon potresa kao i prošlotjednu Tomaševićevu najavu pronalaženja odgovarajućeg modela za osiguravanje otprilike 100 milijuna kuna iz NPO-a radi modernizacije vodoopskrbne mreže u sljedećih godinu dana.
Zagrebačke ceste – Novi direktor podružnice Zagrebačke ceste, Jurica Krleža propustio je kao sposoban menadžer nabaviti bitumen na vrijeme. Zbog njegova nedostatka ta Holdingova podružnica ne može izvesti planirane i dogovorene radove asfaltiranja.
Krleža je odbio nastaviti preuzimati bitumen od dugogodišnjeg opskrbljivača Zagrebačkih cesta INA-e po cijeni uvećanoj za 6 %. Raspisao je novi natječaj za nabavu bitumena, a nova ponuda znatno je prekoračila INA-inu cijenu. Štoviše, ponuđeni su gotovo dvostruki iznosi u odnosu na dosadašnje.
Prema tome, nije učinjena nikakva ušteda, nego isključivo šteta. Nastavkom poslovanja s INA-om, unatoč navedenom poskupljenju, Zagrebačke ceste bi s financijskog stajališta prošle daleko bolje u odnosu na sadašnju novu situaciju, bile bi stalno opskrbljene bitumenom i mogle bi poslovati. Osim izravne financijske zbog kupovanja daleko skupljeg bitumena, učinjena je i neizravna šteta zbog nedostatka sirovine i posljedičnog nefunkcioniranja poduzeća.
Zagrebačke ceste uglavnom ne asfaltiraju prometnice te rješavaju samo hitna stanja jer nisu nabavile bitumen iako obećavaju da će se do kraja godine taj problem riješiti.
Zrinjevac – unatoč najavljenom povećanju udjela u svim gradskim projektima, svjedočimo sve zapuštenijem gradu , nepokošenim javnim površinama i manjkavo uređenim perifernim parkovima te zatvaranju kompostane i rasadnika na Jankomiru.
Tržnice – nakon odluke ravnateljice Tržnica Zagreb skladišta se više ne mogu koristiti neograničeno, kao do sada, nego samo od ponedjeljka do petka od pola pet do 14 sati te subotom do 13 sati, dok je u nedjelju skladište zatvoreno i ulaz je zabranjen. To je samo jedna od neposlovnih i suludih birokratskih odluka donesenih u posljednje vrijeme, bez ikakve poslovne i tržišne logike. Tijekom mjeseca travnja uprava Tržnica donijela je odluku o produljenju radnog vremena tržnica na popodnevne sate za male kupce, što je komunalna djelatnost, za koju ne postoji interes ni malih prodavača ni kupaca. Druga odluka odnosi se na skraćivanje rada hladnjača, što je tržišna djelatnost, čiji korisnici trebaju hladnjaču za skladištenje robe koju nisu prodali. U tom slučaju logika očigledno ne postoji jer kako drukčije objasniti ograničavanje tržišne i prihodovne strane Zagrebačkog holdinga produljivanjem rada komunalne djelatnosti, koja nije predviđena za ostvarivanje profita. Taj suludi birokratski čin također pogađa male obrtnike i kupce, a naposljetku će ga platiti svi građani Zagreba jer će takve odluke neizostavno dovesti do dodatnih financijskih gubitaka Zagrebačkog holdinga.
Gradska plinara Zagreb i GPZ Opskrba – Zagrebačka plinara je na koljenima, a gubici se mjere u milijunima kuna. Najveća plinara u državi našla se u problemima zbog toga što nije na vrijeme zakupila sve potrebne količine plina prošle godine, nakon smjene vlasti u Zagrebu. Time je nastao gubitak od navodno 350 milijuna kuna. Osim toga, Gradska plinara Zagreb – Opskrba d.o.o. našla se pod udarom Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) koja protiv Plinare i odgovorne osobe pokrenula prekršajni postupak jer su se tvrtkama utvrđivale cijene plina protivno propisima. Još uvijek nije donesena konačna odluka o sudbini gradske tvrtke koja je zabilježila velike gubitke u poslovanju.
Gradska groblja – Unatoč planiranim ulaganjima u tzv. mala groblja, nisu poduzeti ni milimetarski pomaci u obnovi Mirogoja, najreprezentativnijeg gradskog groblja.
ZET – Jučerašnji već treći požar autobusa ZET-a najbolje govori u kakvom se tehničkom stanju zbog lošeg servisiranja nalazi javni gradski prijevoz. Zbog nedostatka tehnički ispravnih vozila ZET je od ožujka bio prisiljen prorijediti vozni red, te sada Zagrepčani zbog manjka tramvaja i autobusa te nepoštivanja voznog reda voze se češće u gužvama i kasne na posao. To su direktne posljedice nepravovremene nabave rezervnih dijelova za vozila ZET-a kao i nedostatku radnika u servisu i održavanju, ali i vozača.
Klasić je zaključio daHSLSZagrebanakon godinu dana rada nova gradska uprava i gradonačelnik Tomislava Tomaševića mogu dobiti jedva prolaznu ocjenu, a jasnu negativnu ocjenu u upravljanju Zagrebačkim holdingom i razini usluga koju on pruža građanima.
Sustav je pred raspadom i potrebno je, gradonačelniče, hitno rješavanje komunalnih problema i problema povezanih sa smećem u Zagrebu, umjesto provođenja deklaratornih, ideoloških i salonskih politika.
Nužni su sistematizacija radnih mjesta i jasni kriterij racionalizacije Holdinga, umjesto poteza koji se lome na leđima građana, posebice onih najranjivijih. Zato prije sistematizacije i racionalizacije ni ne pomišljajte na stvaranje novih troškova građanima jer oni već sada plaćaju najskuplje režije i najveći prirez u Hrvatskoj.
Moramo se razočarano zapitati jesu li to nove politike upravljanja Gradom Zagrebom koje je gradonačelnik obećavao?
Sjećate li se tko je bio i netransparentan i odbijao odgovoriti na pitanja gradskih zastupnika i novinara? Milan Bandić.
Je li Tomislav Tomašević postaje mlađa i zelenija verziji Milana Bandića? Prisjetimo se samo početaka rada i politika bivšeg gradonačelnika.
