Donosimo priopćenje sa konferencije za medije koju su održali Darko Klasić, predsjednik, Alen Lochert i Kristijan
Jelić, potpredsjednici HSLS-a GO Grada Zagreba i zastupnici u Gradskoj skupštini Grada
Zagreba:
10 godina od ulaska Hrvatske u EU, glavni grad nema niti naznaka kako riješiti sustavno i
cjelovito gospodarenje otpadom
Požar u Osijeku još je jedan u niza požara na odlagalištima otpada u Hrvatskoj koji su
proteklih godina postali učestali i direktni je rezultat planova gospodarenja otpadom koja se
pojavljuju u političkim kampanjama i proklamiraju često populitičke modele koji zaparavo
obuhvaćaju necjelovito gospodarenje otpadom što nakraju i dovodi do ovakvih ishoda.
Prisjetimo se samo nedavne rasprave oko mini energane za medicinski otpad na Rebru , koja
je trebala biti izgrađena sa manjim utjecajem otpadnih plinova na okoliš nego što prozvode
vozila koja se parkiraju oko Rebra. Na kraju taj otpad sa Rebra neće nestati samo će završiti
negdje drugdje i već sutra može postat izvor požara u kojem nećemo moći upravljati
posljedicama takve katastrofe.
Europske države znaju da nema cijelovitog gospodarenja otpada bez izgradnje energana gdje
se od ostatka otpad dobiva energija i ostvaruju benefiti. I ne to nisu spalionice, jer zbog više
temperature sagorijevanja i filtera koji se koriste ne zagađuju okoliš. Sa druge strane Hrvatska
zbrinjavanje našeg otpad iz nuklearke Krško plaćamo Slovencima , zbrinjavnje mulja iz
proćišćivaća Mađarima, spaljivanje smeća plaćamo Talijanima , a ostatak prikupljamo po
odlagalištima vjerojatno misleći da će uvijek netko drugi rješiti otpad koji smo mi stvorili.
Najbolji primjer tome je grad Zagreb gdje je na snazi tkz. novi sustavu naplate komunalnog
otpada i zbrinjavanja otpada. Rezultat toga je da Zagreb mora platiti za 2022. godinu 1,4
milijuna eura kazne zbog slabog odvajanja otpada, a sud je prije par dana i prekršajno kaznio
podružnicu Zagrebačkog holdinga Čistoću i njezinog voditelj jer u studenom 2022. nisu
održavali čistoću na zagrebačkim gradskim površinama.
Gradonačelnik Tomašević kao razlog tome navodi da Čistoća nema dosta kamiona niti
radnika zbog toga što šest puta tjedno odvoze različite segmente otpad. Iz ovog podatka je
očigledno da novi sustav koji su uveli onda nije dobar i da je to pravi razlog kolapsa
gospodarenja otpadom u Zagrebu.
Zagreb u zadnje dvije godine nije ostvario znacajniji napredak u gospodarenju otpadom,
štoviše nekim odlukama se vratio 5 godina unazad.
Zašto je to tako?
- Novi sustav naplate odvoza otpada bi imao smisla kada bi bila izgrađena potrebna
infrastruktura u vidu sortirnice i kompostane. Odustalo se od Biokompostane u Novskoj
koja je trebala biti zapravo širi regionalni projekt s znacajnom proizvodnjom
elek.energije i komposta koji bi bio i dio energetske karte RH. Projekt je mogao biti
kandidiran na NPOO financijski mehanizam u iznosu 50% financiranja. Umjesto toga plaća se skupa obrada koncesionaru. - Odustalo se od Sortirnice otpada, projekta sa građevinskom dozvolom zbog same
visine investicije. Projekt je također mogao biti sufinaciran EU sredstvima, ali se
dodatano odustalo jer bi za takvu sortirnicu trebalo raspisati natječaj za koncesionaraOdustalo se od izgradnje Centra za gospodarenje otpadom za koju je izrađen
veći dio studijsko-projketne dokumentacije. Odustajanje od izgradnje CGO na
Resniku je formalno iz razloga što se kroz Program konkurentnost i kohezija više
ne finanicra obrada miješanog komunalnog otpada. Pravi razlog je odustajanja
od CGO projekta je činjenica kako je bila predviđena izgradnja energane na
otpad te se zapravo takav koncept pokušava potkopati. Stručnjaci su složni kako
bez energane na otpad nije moguće postići cilj da se do 2035. samo 10%
obrađene količine otpada može odložiti na odlagalište. Isto tako poznato je kako
je u Programu konkurentnost i kohezije cca 100 mil. eura namjenjeno Centrima
za gospodarenje otpadom. Kako su u Hrvatskoj četiri centra trenutno u izgradnji,
grad Zagreb je očigledno zakasnio u prijavi gdje se moglo djelomično
apsorbirati ovaj novac u projekt. Odustajanjem od predviđenog koncepta,
Zagreb se po pitanju cjelovitog rješenja gospodarenja otpadom vratio u 2017.
godinu. Podsjećamo kako sve veće EU metropole svoj otpad djelomično koriste
za proizvodnju energije, a uskoro i Ljubljana kreće s ishođenjem dozvola i
izgradnjom Energane na otpad.
Odustajanjem od projekata zapravo je odredilo sudbinu daljneg gospodarenja otpadom u
Zagrebu u slijedećih 4-5 godina. Drugim riječima, u navedenom periodu ćemo zasigurno kao
glavni grad jedne članice EU imati najgori sustav gospodarenja otpadom zasnovan na
korištenju kapaciteta obrade vanjskih firmi i njihovih poveznih usluga.
U tom kontekstu nije nevažno napomenuti dok Zagreb ne poduzima ništa, privatne inicijative
već rade na izgradnji energana u Sisku i Kutini. Bez obzira što je dobro da se privatne
inicijative uključe u rješavanje ovog problema, ipak smatramo da bez javne energane (bar
djelomično javne) neće biti ni dobre reguacije cijene energetske oporabe otpada.
Nevjerovatno je i da 10 godina od ulaska Hrvatske u EU, glavni grad nema niti naznaka kako
riješiti sustavno i cjelovito gospodarenje otpadom. Nažalost sada će trebati najmanje 4-5
godina da počnemo sve ispočetka i eventualno nešto izgradimo u Zagrebu, samo neznam
gdje zaključio je Darko Klasić.
HSLS podržava održavanje Zagrebačkog maratona
Puno prašine se podiglo nakon sinoćnjeg 31. Zagrebačkog maratona, te je većina oporbenih
kolega odmah iskoristila priliku da kritizira organizatore zbog gužvi u prometu koju je
uzrokovala posebna regulacija prometa. Mi u HSLS smatramo da kritika mora biti
konstruktivna, a ne kritizirati samo radi kritike. Ovim putem pohvaljujemo organizatore
sinoćnjeg maratona koji je doveo preko 4500 trkača iz više od 30 zemalja na ulicama našeg
grada, te još jednom poslali lijepu turističku razglednicu u svijet. Praksa je svugdje u svijetu da
se maratoni trče u centru grada, stoga se utrke uvijek održavaju u nedjelju kada ima najmanje
prometa. Svjesni smo da će uvijek nekome smetati trenutno zatvaranje prometa, ali isto tako
smatramo da ovakve pozitivne sportsko-turističke sadržaje moramo uvijek podupirati izjavio je Kristijan Jelić.
Vrijede li u Zagrebu dvostruka mjerila u provođenju komunalnog reda ?
Premda je gradonačelnik na zastupničko pitanje o grafitima na kolnicima u Masarykovoj ulici itzv. Maloj Martićevoj, odgovorio kako o estetici možemo raspravljati pitanje se nije odnosilona estetiku nego na raspolaganje javnim prostorom, odnosu prema prema kulturnopovijesnoj cjelini grada Zagreba te nepoštivanje Odluke o komunalnom redu koju je ovegodine donijela Skupština grada Zagreba. Bilo je to pitanje legalnosti onoga što je na tommjestu učinjeno. Umjesto jednostavnog i preciznog odgovora svjedočili smo odgovoru u stilunjegovog prethodnika. No, preostalim dijelom svog istupa rekao je i više nego što smo tražili iočekivali. Izbjegavajući odgovor na naše pitanje gradonačelnik je pribjegao smicalicama inačinu koji su svi zastupnici, među kojima i dvoje zastupnika njegove stranke, doživjeli kaotvorenu prijetnju.Odluka o komunalnom redu, u članku 139., kaže: „Zabranjeno je po površinama javnenamjene crtati i pisati poruke ili tekstove bez rješenja gradskoga upravnog tijela nadležnog zakomunalne poslove, osim prometne signalizacije sukladno posebnim propisima.“ To nepodrazumijeva da to gradsko upravno tijelo ne bi trebalo imati kriterije i da bi samo „štancalo“rješenja za sve i svašta, nego da pri izdavanju istih poštuje status zaštićenog kulturnog dobra ida ga, kako sam naziv kaže, štiti.Odluka o uređenju prometa, također iz mjeseca svibnja ove godine kaže u članku 2., dasu javnoprometne površine i pješačke zone, a u članku 9., da su dopušteni stupići, posude sukrasnim biljem i slični predmeti, no ne i da je moguće crtati grafite po pločniku. Isti nisuobuhvaćeni niti Zakonom o cestama i Pravilnikom o prometnim znakovima, a koji regulirajuhorizontalnu signalizaciju. Shodno gore navedenom, predviđeno je da se umjetničkigrafiti/murali mogu crtati isključivo na zidovima zgrada ako su prethodno za to ishodovalidozvolu. Ne i na kolnicima i pločnicima. Stoga smo i postavili pitanje gradonačelniku hoće linavedeni grafiti biti uklonjeni.Odluka o komunalnom redu i Odluka o uređenju prometa propisuju da su komunalni iprometni redari zaduženi za provedbu ovih odluka, a obje odluke propisuju i sankcije za takvodjelo, pa Odluka o komunalnom redu, u članku 165. st. 46., nalaže novčanu kaznu od 500 do1.200 € fizičkoj osobi koja crta i piše po površinama javne namjene.Očekujemo da komunalno redarstvo, sad kad se javno zna da je počinjen prekršaj, postupitisukladno Odluci o komunalnom redu. Nadamo se kako će sada institucije grada raditi svojposao kao što se često u javnosti poziva. Da li će prevladati zakon i red ili će se potvrditi danisu samo nesposobni nego su i spremni bezobzirno kršiti pravila koja su sami donijeli – istaknuo je Alen Lochert.
