Rast gospodarstva treba se temeljiti na privatnim ulaganjima, posebice stranim ulaganjima (FDI), u tehnologije i inovacije koje će stvarati izvoz roba i usluga dodane vrijednosti. Pritom se produktivnost gospodarstva može povećati kombinacijom ulaganja u tržišno relevantne vještine, istraživanja i inovacije, digitalizaciju i umjetnu inteligenciju, standarde kvalitete, smanjenjem poreza i regulacija te punom integracijom u europsko digitalno jedinstveno tržište.

EU novac može biti samo sekundarni oslonac za razvoj. Proračun Europske unije u narednom sedmogodišnjem razdoblju otvara priliku za privlačenje 22 milijarde eura. Time se otvara važna podrška razvoju ukoliko se sredstva ulože u poticanje rasta privatnog sektora. Pritom su generalni prioriteti Unije ulaganja u digitalnu i zelenu tranziciju, istraživanje i inovacije, odnosno primjerice digitalne vještine, industriju 4.0., željezničku infrastrukturu, energetsku učinkovitost, detekciju dezinformacija, podršku strukturnim reformama i dr.

Kako bi se povećala razina digitalizacije, potrebno je ukloniti sve prepreke i namete koji usporavaju privatne investicije u digitalnu infrastrukturu, ulagati u razvoj 5G mreže (uz jamstvo sigurnosti podataka) i optičke mreže, ulagati u potpunu digitalizaciju javne uprave i raditi na zadržavanju IT talenata (za što su bitna i porezna rasterećenja rada, kroz flat tax i sniženje doprinosa).

Ulaganja privatnog i javnog sektora u istraživanje i razvoj mogu se podići s trenutnih 1 na okvirno 2% BDP-a na srednji rok, odnosno na 3% na dugi rok. Samo na taj način može osigurati dugoročno održiv okvir za konkurentnost i rast.

Stopa zaposlenosti (20-64) trebala bi imati perspektivu prelaska 70% na dugi rok, uzimajući pritom u obzir epidemiološku situaciju i duboke strukturne i šire društvene probleme na tržištu rada.

Pristupanje OECD-u otvara Hrvatskoj velike mogućnosti za prilagodbu javnih politika dobrim praksama (novog) javnog menadžmenta koje postoje u najrazvijenijim zemljama zapadnog svijeta.

Transparentan online proračun na koji građani mogu utjecati, po uzoru na transparentni Bjelovar, odnosno zakonska obveza za sve lokalne i regionalne jedinice.

Uvođenje međunarodnih standarda kvalitete (ISO) zbog poboljšanja javnog menadžmenta.

Srednjoročno smanjivanje javnog duga u BDP-u kako bi se zaustavilo oporezivanje budućih generacija.

Srednjoročno smanjivanje troška države prema 40 % BDP-a, kao na primjeru Estonije i Latvije.

Srednjoročno smanjivanje troška plaća cijelog javnog sektora barem 10 %, u skladu sa stvarnim mogućnostima gospodarstva, kao u Poljskoj i Češkoj. Nelinearno smanjenje troškova plaća koje trebaju ovisiti o učinku, kvaliteti i inovativnosti, odnosno kompetitivnom mjerenju kvalitete upravljanja.

Sustavna digitalizacija cijele administracije i ubrzanje raznih usluga i dozvola.

Manji broj državnih tijela, lokalnih dužnosničkih i predstavničkih pozicija i broja lokalnih jedinica. Općine moraju dokazati samoodrživost, što znači mogućnosti odnosno obvezu spajanja sa susjednim jedinicama, zbog razvoja kapaciteta za lokalne javne politike.

Jačanje temeljnih funkcija države na nužan uređeni okvir za klasične i europske poslove: nacionalna sigurnost (vojska, policija, obavješćivanje), diplomacija, infrastruktura, temeljni okvir za slobodno tržište (unutarnje tržište i tržišno natjecanje), podrška poslovnom okruženju, projekti i programi Europske unije te drugi nužni poslovi. Takvi poslovi trebaju se ojačati standardima kvalitete i profesionalnosti prema modelu novog javnog menadžmenta, koji su uvele napredne europske i anglosaksonske zemlje. Time bi se stvorio kvalitetan institucionalni okvir za uređeno tržišno gospodarstvo (ordoliberalizam), uz što manje birokratskih uplitanja i reguliranja. Država je dobra dok su njezine ovlasti ograničene te ih potpuno transparentno nadziru porezni obveznici i svi građani.

Mirovinska reforma usmjerena na jačanje dobrovoljne štednje građana, mogućnost revidiranja i barem smanjenja povlaštenih mirovina (za nekoliko milijardi kuna minimalno) te zadržavanje postojeće penalizacije privremenih umirovljenja.

Zdravstvena reforma usmjerena na racionalnije i profesionalno upravljanje troškovima javnih bolnica i nabavom lijekova, otvaranje ravnopravne i transparentno nadzirane prilike za konkurenciju primarnih zdravstvenih osiguranja i bolnica,smanjenje izuzeća od neplaćanja participacija i ulaganja u preventivu (zbog smanjenja troškova liječenja i lista čekanja). Bolnicama trebaju upravljati osobe s vještinama financijskog i javnog menadžmenta.

Manji broj zakona i pravilnika. Za svaki novi zakon ukinuti barem dva postojeća (1 „dolaziʺ, 2 „odlazeʺ).

Regulatorni sanduk kako se prilikom testiranja inovacija i prvotnog tržišnog pristupa novih proizvoda i usluga regulatorni zahtjevi ne bi primjenjivali.

Nastavak razvoja procjena gospodarskih učinaka propisa za male i srednje poduzetnike te jačanje regulatorne transparentnosti.

Podrška razumnoj mjeri zaštite okoliša pomoću zelenih inovacija privatnog sektora, umjesto oslanjanja na nove (zelene) poreze i regulacije.

Otvaranje i poticanje tržišne konkurencije u svim gospodarskim sektorima, tako da ih oslobodimo od vlasničkih udjela i kontrola države. Nastavak i ubrzanje prodaje cjelokupnog CERP portfelja gdje je još nekoliko stotina poduzeća. Mogućnost zadržavanja minimalnog broja poduzeća u kojima je javni interes strateški opravdan (npr. podzemno skladištenje plina, vode, šume, infrastruktura), uz sustav javnog upravljanja sukladan standardima OECD-a.

Nastavak provedbe liberalizacije tržišta usluga, pogotovo radi smanjivanja prereguliranosti kao i broja reguliranih profesija. Prevencija novih prepreka, pogotovo novim poslovnim modelima i digitalnim platformama.

Nastavak smanjenja raznih administrativnih zahtjeva kod dozvola i procedura te neporeznih i parafiskalnih davanja, a prioriteti su sljedeći:

– Nastaviti ubrzavati i digitalizirati razne dozvole i procedure, sve do lokalne razine.

– Objediniti i smanjiti troškove više vodnih naknada.

– Naknada za obnovljive izvore energije, spomenička renta, naknada za radiofrekvencijski spektar i RTV pristojba trebaju se barem upola smanjiti.

– Razna komorska udruženja i turistička zajednica trebaju biti dobrovoljni.

– Ukinuti gotovo sve upravne pristojbe.

– Ukinuti obvezne javnobilježničke ovjere.

– Ukloniti ulogu FINA-e kod naplate ovrha.

– Obvezan tehnički pregled vozila svake tri godine i niže cijene.

– Osloboditi poslodavce troškova bolovanja već nakon 15 dana.

Poštenije i ravnomjernije oporezivanje dohotka i dobiti, najbolje flat tax 15%, a svakako sniženje najviše stope poreza na dohodak i dobit.

Rasterećenje radnika i poduzetnika postupnim smanjivanjem i srednjoročnim ograničenjem doprinosa prema barem 33%.

Mogućnost plaćanja PDV-a po naplati za sve poduzetnike.

Deregulacija minimalnog koeficijenta za obračun plaća i doprinosa poduzetnika.

Potpuno porezno priznavanje svih poslovnih troškova.

Nastavak ubrzanja porezne administracije i smanjivanja vremena za ispunjavanje poreznih obrazaca.

Sprečavanje visoke inflacija kao poreza koji bi se prelio na cijene koje plaćaju građani.

Podrška nastavku kontinuiteta neovisnosti Hrvatske narodne banke (HNB) u održavanju stabilnosti cijena i bankarskog sustava.

Nastavak razvoja dualnog obrazovanja kako bi se stjecale praktične vještine kao u Njemačkoj i Austriji.

Kurikularna reforma usmjerena na dodatno rasterećenje od nepotrebnih sadržaja i vještine za digitalno tržište, otvoreno društvo, zdrav život, financijsku pismenost i poduzetništvo – uz što više izbornih predmeta.

Poticanje digitalnih i poduzetničkih vještina te poboljšanje rezultata na PISA testovima kako bi se povećale mogućnosti zapošljavanja. Nastavak ulaganja u znanost iz fondova Europske unije.

Mogućnost uvođenja vaučera za odabir svih obrazovnih uslug apo uzoru na Švedsku.

Jednostavnije radno zakonodavstvo prema modelu fleksigurnosti kakav imaju Danska, Nizozemska i Austrija. Visina naknada nezaposlenima prilagođena troškovima života, posebice onima koji imaju djecu, ali strogo pod uvjetom da aktivno traže posao i uz strogu kontrolu korištenja tih naknada i pohađanje programa za prekvalifikacije. Sprečavanje mobinga na radnom mjestu i zaštita osoba s posebnim potrebama. Nastavak aktivnih mjera poticanja prekvalificiranja nezaposlenih prema potrebama digitalnog tržišta.

Zakonita, održiva i talentirana imigracija koja se u cijelosti integrira u pravni i kulturni okvir Hrvatske i Europske unije.

Ukidanje zakonskih zabrana i ograničenja rada, uključujući rad trgovina nedjeljom, kao i činjenicu da je Hrvatska rijetka članica EU-a koja zabranjuje prostituciju.