Hrvatski otoci iako su prostor s prirodnim i turisti\u010dkim potencijalom, suo\u010davaju se \u010desto sa izolirano\u0161\u0107u, prometnom nepovezano\u0161\u0107u, slabijom dostupno\u0161\u0107u javnih usluga, ograni\u010denim gospodarskim prilikama te nepovoljnim demografskim trendovima. Ovaj prijedlog Zakona o otocima sigurno radi iskorak koji \u0107e zna\u010dajno utjecati na \u017eivot 128 tisu\u0107a stanovnika na\u0161a 53 naseljena otoka. Njihovi problemi nastojat \u0107e se rije\u0161iti cijelim nizom sustavnih mjera i politikama koje obuhva\u0107aju nacionalne, europske i lokalne razvojne ciljeve s najve\u0107im naglaskom na prometnu infrastrukturu i subvencioniranje tro\u0161kova \u017eivota na otocima.<\/p>\n\n\n\n
Kako bi ove politike bile uspje\u0161ne kao osnova mjera i programa predvi\u0111ena je u zakonu kategorizacija otoka prema kriterijima nastanjenosti , udaljenosti i polo\u017eaja \u010dime se prvi puta stvorila osnova za diferenciranu provedbu mjera, \u0161to je od presudne va\u017enosti s obzirom na razli\u010ditost Hrvatskih otoka.<\/p>\n\n\n\n
Dobro je da su u zakonu prepoznati svi problemi stanovnika otoka te se isti poku\u0161avaju rije\u0161iti od pobolj\u0161anja prometne povezanosti, razvoja vodoopskrbe i odvodnje do o\u010duvanje kulturne ba\u0161tine i proizvodnje kroz program Hrvatski oto\u010dni proizvod.<\/p>\n\n\n\n
Uvjet opstanka ljudi na otoku oduvijek je bila pitka voda a u novije doba i odvodne vode . Zato je sigurno pozitivno da poduzetnici koji nisu priklju\u010deni na sustav javne vodoopskrbe mogu ostvariti bespovratna financijska sredstva za podmirenje od 100 % tro\u0161kova prijevoza vode. Pozitivna novost je da \u0107e dr\u017eava sufinancirati pra\u017enjenje septi\u010dkih jama, samo mi nije jasno po kojem principu i u kojem iznosu. To je jako bitna stvar jer su svi mali otoci bez kanalizacije i nema nikakvog komunalnog rje\u0161enja ve\u0107 se ku\u0107anstva brinu o tom. Do sada komunalne tvrtke \u010desto nemaju mogu\u0107nost odvodnje na otocima i ljudi se snalaze uglavnom preko privatnika \u0161to je zna\u010dajan tro\u0161ak, kao i ekolo\u0161ko pitanje, ta \u0107e ove novosti definitivno biti zna\u010dajne za napredak otoka, samo, isto treba vidjeti kako to provesti u djelo i s kojim postotkom \u0107e to dr\u017eava sufinancirati.<\/p>\n\n\n\n
Pozitivno je tako\u0111er da je u novom Zakonu zadr\u017ean i program Hrvatski oto\u010dni proizvod kojim se \u017eeli osigurati prepoznatljivost oto\u010dnih proizvoda te potaknuti proizvodnju i o\u010duvati tradiciju. Kao dodatni poticaj uvodi se dodatna mjera kojom \u0107e se oto\u010dnim proizvo\u0111a\u010dima subvencionirati tro\u0161kovi neophodni za izdavanje oznake kvalitete Hrvatski oto\u010dni proizvod.<\/p>\n\n\n\n
Ono \u0161to nije adekvatno prepoznato u zakonu je pitanje zdravstvene za\u0161tite i manjak lije\u010dnika na otocima te samim time i ote\u017eano funkcioniranje zdravstvenog sustava, i smatram da bi pitanje zdravstva na otocima trebalo biti prioritet.<\/p>\n\n\n\n
Tako\u0111er smatram da bi trebalo mo\u017eda uvesti i posebne porezne olak\u0161ice i smanjenje PDV-a za udaljene otoke kako bi se smanjilo pove\u0107anje cijena na otocima zbog dostave , ali to bi trebalo opet pomno nadzirati kako se ne bi opet desilo da mi smanjimo porez a gra\u0111ani ne do\u017eive smanjenje cijena a trgovci na ra\u010dun tog pove\u0107aju dobit. Tako\u0111er smatram da bi i drugim zakonima trebalo potaknuti razvoj energetskih zajednica na otocima radi smanjenja ovisnosti o fosilnim gorivima i djelomi\u010dne energetske samodostatnosti.<\/p>\n\n\n\n
Provedba Zakona zahtijeva znatna financijska sredstva, koja su ve\u0107 predvi\u0111ena u dr\u017eavnom prora\u010dunu. Ukupno se za razdoblje 2025.\u20132027. planira iznos od 329 milijuna eura.<\/p>\n\n\n\n
Uspje\u0161nost ovog zakona kada bude donesen ovisit \u0107e o dosljednoj provedbi i o koordinaciji razli\u010ditih razina vlasti. I do sad su neke od tih bitnih stvari bile papirnato rije\u0161ene, samo se nisu provodile u nekom pravom smislu da bismo imali neke konkretne koristi. Pitanje novog zakona je provedba koju treba provoditi dr\u017eava, kao i regionalna i lokalna samouprava. Drugi izazov odnosi se na osiguranje dugoro\u010dne financijske odr\u017eivosti, jer \u0107e se dio predvi\u0111enih mjera morati provoditi i nakon 2027. godine .<\/p>\n\n\n\n
U svakom slu\u010daju ovim prijedlogom zakona vidljiva je pozitivna namjera vlade da rije\u0161i goru\u0107e probleme oto\u010dnog stanovni\u0161tva kako bi se zaustavilo depopulacija oto\u010dnog stanovni\u0161tva a otoci postali po\u017eeljna destinacija za \u017eivot mladih obitelji, i nadam se da \u0107e za\u017eivjeti nakon izglasavanja a ne ostati samo mrtvo slovo na papiru.<\/p>\n\n\n\n
Replika<\/p>\n\n\n\n
Dr\u017eava \u0107e financirati pra\u017enjenje septi\u010dkih jama \u0161to je zna\u010dajan tro\u0161ak oto\u010danima kao i veliko ekolo\u0161ko pitanje . Uva\u017eena ministrice iz predlo\u017eenog prijedloga zakona nije mi jasno po kojem principu i u kojem iznosu, kao i na koga se to sve odnosi , dali samo na novogradnju ili i na postoje\u0107e gra\u0111evine.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Hrvatski otoci iako su prostor s prirodnim i turisti\u010dkim potencijalom, suo\u010davaju se \u010desto sa izolirano\u0161\u0107u, prometnom nepovezano\u0161\u0107u, slabijom dostupno\u0161\u0107u javnih usluga, ograni\u010denim gospodarskim prilikama te nepovoljnim demografskim trendovima. Ovaj prijedlog…<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":6489,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-6871","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-nacionalne-vijesti"],"yoast_head":"\n