62 % ili skoro 23 milijardi eura u prora\u010dunu Republike Hrvatske za 2025. godinu predvi\u0111ena su za odr\u017eavanje standarda na\u0161ih sugra\u0111ana kao i nastavak rekordnog rasta doprinosa socijalnih naknada. Tako je\u00a0 za pla\u0107e u javnom sektoru rezervirano od 8,2 milijarde eura, mirovine od 8,8 milijardi eura , pomo\u0107i osjetljivim skupinama gra\u0111ana od 905 milijuna eura , energetskih mjera od 474 milijuna eura i sredstva potrebna za\u00a0\u00a0 javno zdravstvo od\u00a0 4,8 milijardi eura .<\/p>\n
Ovakva\u00a0 raspodjela sredstava u prora\u010dunu \u00a0najbolji su pokazatelj\u00a0\u00a0 smjera politika\u00a0 Vlada u 2025. godini kao i njezinih \u00a0prioriteta , te nikako se zato ne bi slo\u017eio sa dana\u0161njim tezama koji dolaze od nekih stranaka da prora\u010dun nije socijalan i okrenut na\u0161im gra\u0111anima.<\/p>\n
Za pohvaliti je zato ovakav smjer politika vlade \u00a0pogotovo danas kada smo suo\u010deni sa gospodarskom krizom ali i inflatornim pritiscima, ali pri tome trebamo biti oprezni pogotovo u podru\u010dju dr\u017eavnog intervencionizma da ne pretjeramo i zbog toga ugrozimo na\u0161e \u00a0gospodarstvo ( \u0161to bi se u narodu reklo da zbog \u0161nicle ne ubijemo kravu). \u00a0Iako se \u00a0nedavno pove\u0107ao prag ulaska u sustav PDV-a na 50.000 eura te se nastavio \u00a0niz poreznih rastere\u0107enje sa \u010dime smo izrazito zadovoljni jer je to i dio politika za koje se HSLS zalagao \u00a0, smatramo da to olak\u0161ava poslovanje samo djelu \u00a0gospodarstva i gra\u0111ana , \u00a0te smatramo da te mjere same nisu \u00a0dostatne \u00a0u ovim \u00a0izazovnim vremenima . Zato smatramo da nije dobro da se u \u00a0okviru prora\u010duna smanjuje potpore za gospodarstvo u iznosu od \u00a0skoro 14 %, jer to sigurno nije poticajno za razvoj gospodarstva.<\/p>\n
Iako se smanjuje udio \u00a0javnog duga u BDP-a na 57,4 posto , \u0161to je povijesni rezultat i pokazuje vo\u0111enje dobrih financijskih politika , HSLS o\u010dekuje i daljnje \u00a0smanjenje \u00a0tro\u0161kova dr\u017eave kako bi se smanjio i \u00a0deficita prora\u010duna. Nema potrebe za ovako visokim deficitom deficitom\u00a0 prora\u010duna , \u00a0pogotovo u okviru ovakvih \u00a0pozitivnih ekonomskih politika koje provodi Vlada i nu\u017eno je poraditi hitno na smanjenju tro\u0161kova dr\u017eave. .<\/p>\n
Za idu\u0107u godinu planiran je \u00a0gospodarski rast od 3.2 posto te usporavanje inflacije na 2.7 posto, a pri tome \u0107emo najvi\u0161e novca izdvojiti \u00a0za umirovljenike i radnike. \u00a0Sada\u0161nje zna\u010dajno pove\u0107ane pla\u0107e u javnom sektoru na \u017ealost nije pratilo pove\u0107anje produktivnosti javnog sektora , zato ove godine o\u010dekujemo da se u javnom sektoru pove\u0107a produktivnost rada uz naglasak na preraspodjeli pla\u0107a prema u\u010dincima rada te se time naprave zdravi temelji za o\u010dekivani rast pla\u0107a od skoro 10 % \u00a0. \u00a0Ovo \u0107e biti ozbiljni izazov\u00a0\u00a0 za javni sektor kao i podizanja efikasnosti dr\u017eave.<\/p>\n
Za mirovine se predvi\u0111a rast te je u prora\u010dunu za ovu stavku osigurano \u00a08,85 milijardi eura, \u0161to je dobro za na\u0161e umirovljenike koji su \u00a0najugro\u017eenija skupina dru\u0161tva ali pri tome \u00a0zabrinjava da se putem mirovinskog doprinosa prikuplja \u00a05,6 milijardi eura od doprinosa za mirovinsko osiguranje \u0161to je svega 63 % potrebnih sredstava za mirovine , te se i dalje razlika mirovina od skoro 37 % osigurava iz drugih sredstava \u00a0dr\u017eavnog prora\u010dunu \u00a0\u0161to \u0107e\u00a0 dugoro\u010dno predstavljati sve ve\u0107i izazov unato\u010d \u00a0niskim mirovinama ali razmjerno sve ve\u0107em \u00a0broju umirovljenika.<\/p>\n
Iako prvi puta u 24 godine radimo zna\u010dajni iskorak u podru\u010dju izdvajanja za \u00a0obranu , smatram da smo trebali biti jo\u0161 malo ambiciozniji te podignuti ljestvicu iznad minimalnog iznosa koje zahtjeva NATO i to na minimalno na 2,5 % prora\u010dunskih izdvajanja za obranu, kako bi se i dalje nastavio zamah u opremanju Hrvatske vojske kao i osigurali \u00a0potrebni materijalno-tehni\u010dki uvjeti za razvoj oru\u017eanih snaga ali i\u00a0 potaknula \u00a0i oja\u010dala \u00a0doma\u0107a vojna \u00a0industrija. \u00a0I ovo nam uz demografske i socijalne prioritete u narednih par godina treba biti prioritet pogotovo s obzirom na geostrate\u0161ke prilike u svijetu kao i na \u010dinjenicu da smo proteklih 20 godina zapustili razvoj Hrvatske vojske \u00a0.<\/p>\n
Pandemija covida , rat u Ukrajini \u00a0uzrok su kriza koja nisu \u00a0jo\u0161 vi\u0111ena od 30-tih godina pro\u0161log stolje\u0107a, a vrhunac iste vjerojatno tek trebamo o\u010dekivati. Sigurno da u svijetu a pogotovo u Europi vi\u0161e ne postoji \u010dovjek na kojeg ova kriza nije utjecala.<\/p>\n
Hrvatsku sigurno poga\u0111a kriza htjeli to mi sebi priznati ili ne i ne mo\u017eemo se pretvarati da je ona ne\u0161to \u0161to poga\u0111a neke druge ljude.<\/p>\n
U javnom prostoru iako se o krizi\u00a0 neprestano govori , \u010desto se pona\u0161amo kao da se ona na nas ne odnosi. \u010cvrsto smo gurnuli glavu u pijesak i ne prihva\u0107amo da ista sigurno mora utjecati na nas i na\u0161e \u017eivotne prioritete ali i na na\u010din \u017eivota.<\/p>\n
Osobno sam u \u010dudu svaki mjesec kako Hrvatska dr\u017eava uspijeva zadovoljiti sve materijalne potrebe dru\u0161tva s obzirom na veli\u010dinu javnog sektora, broja umirovljenika, socijalnih olak\u0161ica kojim se nastoji za\u0161titi najranjiviji dio dru\u0161tva\u00a0\u00a0 te \u00a0omjera zaposlenih u\u00a0 realnom\u00a0 sektoru na \u010diji le\u0111ima se temelji financijska odr\u017eivost cijelog na\u0161eg dru\u0161tva.<\/p>\n
Dosada\u0161nji reformski i poticajni \u00a0rezultati Vlade su prili\u010dno respektabilni i unato\u010d krizi \u00a0i mogu se sigurno mjeriti sa godinama koje nisu bile ovako izazovne\u00a0 a u prijedlogu ovoga prora\u010duna nastavlja se ovakav smjer politika Vlade.<\/p>\n
Svjesni smo da se u javnosti a pogotovo ovdje u Saboru \u010desto\u00a0 propitkuje svaka odluka Vlade i to je u redu,\u00a0 ali pritom \u00a0moramo biti svjesni da su dosada\u0161nje mjere i politike Vlade \u00a0obzirom na ovakve slo\u017eene\u00a0 me\u0111unarodne okolnosti uspje\u0161no za\u0161titili \u00a0standard i gospodarstvo Republike Hrvatske.<\/p>\n
Uz ove opaske , zavr\u0161no ono \u0161to pred ovaj prora\u010dun\u00a0\u00a0 stavlja pozitivnu perspektivu u 2025. godinu je nastavak gospodarskog rasta od 3,2 % uz\u00a0 \u00a0prora\u010dunski manjak od \u00a02,3 posto BDP-a te daljnji pad javnog duga na 57 % BDP-a uz ve\u0107e pla\u0107e, ve\u0107e mirovine i socijalna davanja na\u0161im gra\u0111anima .<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
62 % ili skoro 23 milijardi eura u prora\u010dunu Republike Hrvatske za 2025. godinu predvi\u0111ena su za odr\u017eavanje standarda na\u0161ih sugra\u0111ana kao i nastavak rekordnog rasta doprinosa socijalnih naknada. Tako…<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":6489,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-6488","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-nacionalne-vijesti"],"yoast_head":"\n