Fokus rebalansa prora\u010duna je i dalje\u00a0 usmjeren na daljnje subvencije vezanu\u00a0 za energetsku krizu, rashode za zaposlene, socijalne pomo\u0107i i naknade , sve u svrhu kako bi gra\u0111ani \u017eivjeli bolje a Hrvatsko gospodarstvo bilo konkurentnije.<\/p>\n
Iako mi kao liberali smatramo da u pogledu ovakvih dugotrajnih subvencija\u00a0 treba biti oprezan , jer nagledali smo se proteklih desetlje\u0107a od subvencija tro\u0161kova u poljoprivredi \u00a0koje nisu rezultirale pove\u0107anjem poljoprivredne proizvodnje do subvencije brodogra\u0111evne industrije koja je \u00a0zavr\u0161ila kolapsom brodogra\u0111evne industrije.<\/p>\n
Rebalans prora\u010duna ima svakako \u00a0dobru odliku \u0161to deficit prora\u010duna ostaje ispod 3%, i \u0161to je ispod o\u010dekivanog rasta BDP-a od 3,6% u 2024.<\/p>\n
Niska razina deficita odraziti \u0107e se na ni\u017ee kamatne stope na svim razinama, a to zna\u010di ne samo za dr\u017eavu, nego i za gra\u0111ane i privrednike.<\/p>\n
Kada pogledamo udio deficita u BDP-u, u odnosu na ostale europske zemlju tek nekoliko zemalja, \u010detiri zemlje od 26 imaju suficit i nekoliko zemalja ima ni\u017ei deficit od Hrvatske, dok ve\u0107ina europskih zemalja bilje\u017ei zna\u010dajne deficite .<\/p>\n
Tako\u0111er, pozdravlja se dodatno smanjenje udjela javnog duga u BDP-u na 58,9% do kraja 2024. metodolo\u0161ki gledano, to \u0107e dodatno potaknuti rast ekonomske slobode na\u0161e zemlje.<\/p>\n
Ako se prisjetimo samo da je javni dug\u00a0 2013. godine probio 80% BDP-a a kamate su bile visoke te je tada postojala bojazan da\u00a0 nas \u010deka financijska kriza poput one u Gr\u010dkoj.<\/p>\n
Deset godina kasnije, unato\u010d pandemiji, ratu u Ukrajini i globalnoj nestabilnosti prora\u010dun je stabiliziran i\u00a0 javni dug se spustio ispod 60 % , a Hrvatski BDP po stanovniku dosegnuo je u 2023. godini 76 posto prosjeka EU-a \u0161to nismo prije pet ili deset godina o\u010dekivali niti u najoptimisti\u010dnijim prognozama.<\/p>\n
Ono \u0161to je va\u017eno je svakako da nam je rast prihoda ve\u0107i od rasta rashoda.<\/p>\n
I mislim da je dobro da \u0161tedimo \u00a0novac kako bismo imali mogu\u0107nost financiranja gospodarstva i stanovnika u nekom narednom razdoblju u sada ve\u0107 sve nestabilnijem globalnom gospodarstvu koje je sve sklonije nepredvi\u0111enim krizama.<\/p>\n
Nadalje, kako se planira pove\u0107anje prihoda od poreza, mo\u017eemo imati okvir za daljnja rastere\u0107enja dohotka i gospodarstva.\u00a0 S druge strane,\u00a0 rastu rashodi za 976 milijuna eura, odnosno na ukupno na 33,6 milijardi eura, premda su ra\u0111ene resorne u\u0161tede od milijardu eura. Vidimo ponovni rast rashoda za zaposlene (574 milijuna eura) \u00a0smatramo da je ovdje i dalje prisutan problem u rastu ukupne mase kolektivno odre\u0111enih pla\u0107a, neovisno o produktivnosti zaposlenika.<\/p>\n
U odnosu na to, dobro je da rastu rashodi za Ministarstvo obrane \u00a0s obzirom na trenutnu geostrate\u0161ku situaciju kao i poruke hrvatske operacije izazivanja konfuzije u okviru NATO saveza od strane predsjednika, \u0161to nas\u00a0 stavlja u poziciju \u00a0nepouzdanog NATO partner te samim time sigurno\u00a0 slabi na\u0161u poziciju u okviru saveza. Iz tog razloga biti \u0107e sigurno nu\u017eno znatno pove\u0107anje izdvajanja za obranu u planiranju slijede\u0107ih\u00a0 prora\u010duna, te stoga\u00a0 pozdravljamo ovo dodatno pove\u0107anje od \u00a065 milijuna eura za MORH.\u00a0 Pritom je i za pohvaliti Ministarstvo obrane na dosada\u0161njoj uspje\u0161noj realizaciji svojeg prora\u010duna nakon niza godina gdje se\u00a0 u rebalansu uglavnom smanjivala sredstva a sad imamo pove\u0107anje\u00a0 \u0161to pokazuje da ozbiljno i sistematski rade na ja\u010danju Hrvatske vojske. \u00a0\u00a0Tako\u0111er je dobro da rastu i rashodi u okviru ulaganja u \u017eeljezni\u010dki sektor 52 milijuna eura. \u00a0Smatramo kako ulaganja u obranu i \u017eeljeznicu trebaju biti jo\u0161 ve\u0107a, samo da ukupni rashodi ne rastu previ\u0161e, ve\u0107 da se postignu ve\u0107e u\u0161tede na masi pla\u0107a, subvencijama i drugim kategorijama.<\/p>\n
Zavr\u0161no , Hrvatska je posljednjih godina u skupini zemalja s najve\u0107om stopom rasta BDP-a, ponajboljim pokazateljima prora\u010dunskog salda i putanje javnog duga uz nastavak vo\u0111enja brige za standard gra\u0111ana \u0161to ovaj rebalans prora\u010duna i pokazuje.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Fokus rebalansa prora\u010duna je i dalje\u00a0 usmjeren na daljnje subvencije vezanu\u00a0 za energetsku krizu, rashode za zaposlene, socijalne pomo\u0107i i naknade , sve u svrhu kako bi gra\u0111ani \u017eivjeli bolje…<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":6459,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-6458","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-nacionalne-vijesti"],"yoast_head":"\n