Godinama isti\u010demo \u00a0kako je potrebno promijeniti pogled na poljoprivredu, koju trebamo prestati \u00a0\u00a0gledati kao socijalnu ve\u0107 je trebamo gledati isklju\u010divo kao \u00a0ekonomsku granu poljoprivrede.<\/p>\n
Realno, stvarnost je u zbilji suprotna. Poljoprivreda se \u010desto svodi kod sve ve\u0107eg broja poljoprivrednika\u00a0 na stvaranje privida proizvodnje koji ne odgovara stvarnom stanju , kukanje o problemima i fokusiranje na dobivanje vi\u0161e novaca iz poticaja a sve manje na proizvodnju. I toga je htjeli mi priznati ili ne svakim danom sve vi\u0161e na \u0161tetu pravih i po\u0161tenih proizvo\u0111a\u010da i poljoprivrednika\u00a0 To \u0107e trajati sve do onda kada se suo\u010dimo sa nesta\u0161icom hrane na doma\u0107em tr\u017ei\u0161tu, unato\u010d ogromnim poticajima u poljoprivredu koji se ne koriste odgovaraju\u0107e.<\/p>\n
Rezultat \u00a0takvih na\u0161ih poljoprivrednih politika u proteklih 30 godina vidimo svakodnevno u proizvodnji koja je sve lo\u0161ija iako su poticaji za poljoprivredu sve ve\u0107i. \u00a0Imaju li poljoprivrednici obavezu, ako im ve\u0107 dajemo dr\u017eavnu zemlju i ogromne poticaje, da proizvode dovoljno hrane za doma\u0107e potrebe ili da iz godine u godinu kukaju kako su u problemima te stalno tra\u017ee neku dodanu pomo\u0107?<\/p>\n
Tipi\u010dno razmi\u0161ljanje za prosje\u010dnog stanovnika lijepe na\u0161e \u00a0– svi imaju prava, a nitko nema obvezu. \u00a0Tako i u poljoprivredi . Dr\u017eava je odgovorna zbog slabe kontrole davanja potpora , jer su takve politike \u010desto nepopularne i dobivaju odmah etiketu novog udara na Hrvatsku poljoprivredu za koju se ve\u017ee i politi\u010dki kontekst .\u00a0\u00a0 Ovo nije odr\u017eivo i ne mo\u017ee ovakva primjena beskona\u010dno trajati. Potrebno je razotkriti \u00a0stvarno stanje u kojem se nalaze kako po\u0161teni primatelji poticaja \u00a0tako i veliki broj\u00a0 onih koji zloupotrebljavaju ovakve poticajne politike .<\/p>\n
Mi kao politika \u010desto \u0161aljemo \u00a0poruku kako je potrebno krenuti sa sna\u017enim zaokretom u smjeru ja\u010danja proizvodnje, okrupnjivanja posjeda, pove\u0107anja povr\u0161ina poljoprivrednog zemlji\u0161ta, ure\u0111enja zemlji\u0161ta te \u00a0navodnjavanja i odvodnje.<\/p>\n
Pri tome \u00a0dr\u017eava omogu\u0107uje \u00a0i daje \u00a0zemlju u dugogodi\u0161nji zakup. Zato bi bilo logi\u010dno \u00a0\u00a0da se \u00a0ta zemlja i obra\u0111uje i ula\u017ee u nju i da se \u00a0proizvodi sve vi\u0161e, a ne sve manje.<\/p>\n
Dr\u017eava je i dalje najve\u0107i pojedina\u010dni vlasnik poljoprivrednog zemlji\u0161ta, natje\u010daji za dodjelu dr\u017eavne poljoprivredne zemlje \u010desto izazivaju cijeli rat u selima , jer je svi\u00a0 \u017eele – neki zato \u0161to im je potrebna zbog proizvodnje, a veliki broj njih \u00a0zato \u0161to se na poljoprivrednu zemlju dobivaju poticaji i to je prava istina.<\/p>\n
U me\u0111uvremenu imamo \u00a0sve ve\u0107i uvoz i skuplju hranu. Iako poticaji na poljoprivredu rastu a cijene goriva su za\u0161ti\u0107ene i me\u0111u najni\u017eima u Europi.<\/p>\n
Najve\u0107a razlika izme\u0111u nas i ostalih \u010dlanica EU je ta da je u RH gotovo tre\u0107ina zemlji\u0161ta koje je nekada bilo poljoprivredno danas izvan funkcije i ve\u0107 dijelom obraslo grmljem i drve\u0107em zbog \u010dega dolazi do rasta divljih \u017eivotinja i sve ve\u0107ih \u0161teta u poljoprivredi . \u00a0Godinama ne uspijevamo \u00a0rije\u0161iti komasaciju, odnosno okrupnjavanje poljoprivrednih parcela. Poljoprivredni proizvo\u0111a\u010di koji \u017eele proizvoditi , koji i raspola\u017eu ve\u0107im ukupnim povr\u0161inama poljoprivrednog zemlji\u0161ta, suo\u010davaju se s problemom da je njihovo zemlji\u0161te jo\u0161 uvijek uglavnom rascjepkano i nalazi se na vi\u0161e razli\u010ditih mjesta, a takvo neobjedinjeno poljoprivredno zemlji\u0161te zahtjeva ve\u0107e tro\u0161kove i ima manji potencijal proizvodnje.\u00a0 I To nam treba biti \u00a0na\u0161 prvi cilj u narednim godinama, \u00a0\u0161to br\u017ee i \u0161to vi\u0161e najvrjednijih poljoprivrednih povr\u0161ina po\u010deti obra\u0111ivati i vratiti u proizvodnju , a tkz. zelenu eko \u00a0proizvodnju vezati isklju\u010divo uz lo\u0161iju kvalitetu poljoprivrednog zemlji\u0161ta. Zbog ogromnih potpora rastu eko povr\u0161ine, ali bez realne eko proizvodnje . \u00a0Npr.\u00a0 zapu\u0161tene oranice se prezentiraju kao\u00a0\u00a0 ekolo\u0161ke poljoprivredne povr\u0161ine. Nedavna izjava jednog proizvo\u0111a\u010da da se \u201edi\u017eu poticaji na sve strane, na puste njive na kojima nitko ni\u0161ta ne proizvodi\u201c, izazvala je bujicu \u00a0nezadovoljstva me\u0111u takvim poljoprivrednicima .\u00a0 \u00a0Kontrola iz Bruxellesa utvrdila da je samo dva posto takvih poticaja opravdano, a\u00a0 98 posto je la\u017eno, i zato nam \u00a0je potrebna ja\u010da zakonska regulativa \u00a0kako bi \u00a0zapravo utvrdili kako se tro\u0161e eko potpore i gdje smo u ekolo\u0161koj poljoprivredi.<\/p>\n
Da\u00a0 se vratimo na samu bit prijedloga ovoga zakona i izbjegavanje mogu\u0107nosti potencijalnih prijevara u kori\u0161tenju sredstava potpora koje se financiraju iz sredstava poljoprivrednih fondova Europske unije kao i iz prora\u010dunskih sredstava RH namijenjenih poljoprivredi HSLS smatra da je potrebno ugraditi sljede\u0107e mjere u Strategiju poljoprivrede RH:<\/p>\n
Godinama isti\u010demo \u00a0kako je potrebno promijeniti pogled na poljoprivredu, koju trebamo prestati \u00a0\u00a0gledati kao socijalnu ve\u0107 je trebamo gledati isklju\u010divo kao \u00a0ekonomsku granu poljoprivrede. Realno, stvarnost je u zbilji suprotna.…<\/p>\n","protected":false},"author":11,"featured_media":5966,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-5961","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-nacionalne-vijesti"],"yoast_head":"\n