U subotu je Hrvatska obilje\u017eila\u00a0 10 godina od ulaska u EU. Pa je mo\u017eda dobro da se malo osvrnemo na to gdje se danas Hrvatska nalazi, gdje je bila i kuda ide.<\/p>\n
Podsjetimo se da se 1. srpnja 2013. Hrvatska se jo\u0161 nalazila u recesiji , zbog \u010dega je i po\u010deo prvi veliki val iseljavanja potaknut otvorenim tr\u017ei\u0161tem rada EU i lokalnom gospodarskom besperspektivno\u0161\u0107u.<\/p>\n
Realni BDP po stanovniku nalazio se na svega 61% europskoga prosjeka. Ra\u0161irila se spoznaja da smo pri europskome dnu, odmah do Bugarske.\u00a0 \u0160to je bilo popra\u0107eno valom razo\u010darenja , jer su nas prestigle zemlje koje su povijesti bile iz nas . Javni dug je 2013. godine probio 80% BDP-a a kamate su bile visoke te je postojala bojazan da \u00a0nas \u010deka financijska kriza poput one u Gr\u010dkoj.<\/p>\n
Deset godina kasnije, unato\u010d pandemiji, prora\u010dun je stabiliziran i \u00a0javni dug pribli\u017eava se granici od 60 % , a realni BDP po stanovniku dostigao je 73% prosjeka EU.<\/p>\n
Istina do pomaka realnog dohotka po stanovniku sa 61 na 73% europskog prosjeka do\u0161lo je i zbog pada broja stanovnika u Hrvatskoj. Ipak ako u ra\u010dunicu stavimo i pad broja stanovnika porast je i dalje znatan , Drugim rije\u010dima, da Hrvatska danas ima opet 4,3 milijuna stanovnika kao 2013., promatrani bi pokazatelj zabilje\u017eio opet zna\u010dajan rast s 61 na 67% europskoga prosjeka realnog dohotka po stanovniku.<\/p>\n
Hrvatska je napravila osjetno pobolj\u0161anje \u00a0na ljestvici konkurentnosti \u00a0\u2013 sa preko 100+ mjesta do gotovo 50. mjesta na svijetu. \u00a0Slova\u010dka, \u010ce\u0161ka i Poljska sada su vrlo blizu. Ali i dalje \u00a0birokratski i pravosudni punktove ko\u010de daljnje napredovanje na ovoj ljestvici.<\/p>\n
Hrvatska pozicija na ljestvici Indeksa ekonomske slobode tako\u0111er je gotovo dva puta bolja nego pri ulasku u EU. Pad javnog duga, i porezi s u\u010dincima pobolj\u0161anja regulatorne politike su podru\u010dja zbog kojih je Hrvatska pove\u0107ala ekonomske slobode. Tako da javni se dug sada pribli\u017eava \u00a0prema preporu\u010denim mastriht\u0161kih \u00a060% dok je ranijih godina nekoliko puta prijetio ozbiljan preba\u010daj praga od 80%: ukratko, prijetila je prezadu\u017eenost s katastrofalnim posljedicama, a sada smo kilometrima daleko od toga praga.<\/p>\n
U okviru Nacionalnog programa reformi 2022. provedeno je nekoliko stotina mjera administrativnih rastere\u0107enja poslovanja (s gotovo potpunom stopom provedbe akcijskih planova). Regulatorna reforma nastavlja se kroz NPOO, uz dodatna pojednostavljenja okvira za poslovanje i tr\u017ei\u0161te koja kumulativno donose vi\u0161e milijardi kuna rastere\u0107enja od raznih administrativnih tro\u0161kova i neporeznih davanja. Pred malo vi\u0161e od desetak godina tako ne\u0161to se nije moglo ni nametnuti kao realna tema u politici.<\/p>\n
Napredak potvr\u0111uje i Indeks tr\u017ei\u0161ne regulacije (OECD) koji je prilikom ulaska u Uniju bio najvi\u0161i u Europi (najja\u010de regulacije). Od prije nekoliko godina Hrvatska se pribli\u017eno nalazi u prosjeku Unije i OECD-a. Daljnji pomaci \u0107e ovisiti o velikim privatizacijama, pogotovo mre\u017enih sektora \u2013 temi koja nije na dnevnom redu politike u Hrvatskoj koja je prirodno sklona populizmu.<\/p>\n
Hrvatska \u0107e biti u plusu oko 10,7 milijardi eura u pogledu kori\u0161tenja EU fondova iz prvog vi\u0161egodi\u0161njeg financijskog okvira, a 70% javnih investicija financira se europskim novcem. Razvijene sjeverne zemlje EU, \u00a0stvaraju \u201evi\u0161ak\u201c novca koji Europa ula\u017ee prema jugu, pa tako i u Hrvatsku. Tko bi ina\u010de financirao gotovo sve razvojne projekte u zemlji \u010dije bezbrojne lokalne jedinice niti s porezom na nekretnine ne bi imale dovoljan kapacitet za\u00a0 financiranje razvoja infrastrukture. Ovdje je vidljiv je sna\u017ean utjecaj javnih investicija na rast BDP-a, upravo zbog europskog novca. Dok europski fondovi utje\u010du na rast ulaganja i projekata, efekt pristupu europskom tr\u017ei\u0161tu vidi se u pove\u0107anju izvoza roba i usluga. Kada je Hrvatska 2015. iza\u0161la iz slu\u017ebene recesije, odmah se mogao vidjeti doprinos rasta izvoza. Iako se i dalje nastavlja hrvatska opsjednutost turizmom, turizam vi\u0161e nije jedina perjanica izvoza usluga. Uz otprije prisutan transport i logistiku, produktivni IT sektor pokazao se jednim od nositelja rasta.<\/p>\n
S druge strane, pitanje vladavine prava i korupcije, efikasnosti dr\u017eavnih rashoda, radnog zakonodavstva i provedbe ste\u010daja ostaju klju\u010dni problemi Hrvatske \u00a0koji sprje\u010davaju sna\u017enije podizanje razine ekonomske slobode. Unato\u010d pomacima, dugoro\u010dni birokratski uzroci \u00a0bujanja prora\u010duna i regulacija dr\u017eave \u00a0nisu sasvim otklonjeni. \u00a0I sama EU je sklona birokratiziranosti i stvaranju administrativnih prepreka, pa su mogu\u0107nosti Unije da stvori pritisak na ovu deregulacije ograni\u010deni.\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Da je ulazak u EU \u00a0odgo\u0111en za jo\u0161 desetak godina, Hrvatska bi danas bila u puno te\u017eoj socijalnoj i ekonomskoj situaciji s puno slabijim izgledima za razvoj u ovome desetlje\u0107u.<\/p>\n
Direktni doprinosi ulasku u EU najbolje su vidljivi u gospodarskom oporavku nakon pandemije, godi\u0161njoj stopi rasta BDP-a, stvaranju pozitivnih zakonskih \u00a0okvir za poslovanje i smanjivanje birokratskih prepreka, prilagodljivost javnih politika i pove\u0107anje izvoza komercijalnih usluga.<\/p>\n
Kada se uzme u obzir da je na opisane promjene utjecalo \u010dlanstvo u Uniji, odgovor u pogledu koristi od europske integracije name\u0107e se sam po sebi: koliko god da smo pomake \u010dinili na poticaj iz Brisela i koliko god su napretku kumovala sredstva iz EU fondova, bitne odluke o nizu javnih politika dono\u0161ene su u Zagrebu. Ideja da netko iz Brisela izravno upravlja Hrvatskom vi\u0161e je nalik teoriji zavjere nego \u0161to uzima u obzir ozbiljno shva\u0107anje funkcioniranja politi\u010dkih institucija i javnih politika.<\/p>\n
Sve zajedno ovo putovanje Europskom unijom u proteklih 10 godina se pokazalo dobro , ali moglo je i bolje.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
U subotu je Hrvatska obilje\u017eila\u00a0 10 godina od ulaska u EU. Pa je mo\u017eda dobro da se malo osvrnemo na to gdje se danas Hrvatska nalazi, gdje je bila i…<\/p>\n","protected":false},"author":11,"featured_media":5362,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-5361","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-nacionalne-vijesti"],"yoast_head":"\n