Premda usporedni podaci upu\u0107uju na to da porezno optere\u0107enje rada u Hrvatskoj nije veliko u odnosu na druge europske zemlje, novim prijedlogom zakona o porezu na dohodak kona\u010dno se otvara prostor za dodatna rastere\u0107enja koja su bitna za poticanje rada i ulaganja kao i podizanja \u017eivotnog standarda na\u0161ih sugra\u0111ana.<\/p>\n
\u0160to se ti\u010de predlo\u017eenih zakonskih rje\u0161enja, ne ulaze\u0107i u politi\u010dku pozadinu prijedloga, bitno je uvodno istaknuti da je to\u010dan stav Vlade RH da su lokalnoj samoupravi porasli porezni prihodi, posebice znatno u 2022. godini, a taj se trend nastavio i u teku\u0107oj godini. Op\u0107enito je stav da su mjere koje su provedene za vrijeme mandata ministra Mari\u0107a s ciljem poreznog rastere\u0107enja bile uglavnom ispravne i logi\u010dne, a benefite su, osim poreznih obveznika, osjetili i prora\u010duni jedinica lokalne samouprave.<\/p>\n
Rezultat predlo\u017eenih zakonskih izmjena svakako je pojednostavljenje poreznog sustava ukidanjem prireza i objedinjavanjem u stopu poreza na dohodak. Odre\u0111ivanjem visine stopa poreza na dohodak jedinice lokalne samouprave mo\u0107i \u0107e ili zadr\u017eati ili smanjiti svoje porezne prihode, jasno u korist svojih stanovnika. Gra\u0111ani \u0107e tako jasno mo\u0107i uspore\u0111ivati i evaluirati lokalne jedinice i eventualno za \u017eivot birati one gdje bi pla\u0107ali manje poreze. Stoga podr\u017eavamo ukidanje prireza i mogu\u0107nost samostalnog odlu\u010divanja o visini stopa poreza na dohodak, s ciljem njegova dugoro\u010dnog smanjenja. Ono \u0161to bi bilo bitno je da se jedinicama lokalne samouprave omogu\u0107i pristup ili da im se dostave strukturirani podaci u svezi obveznika i osnovice za obra\u010dun poreza na dohodak, kako bi Odluke koje su obvezni donijeti u zadanom vremenskom roku bile utemeljene na stvarnim podacima na temelju kojih se utvr\u0111uje i napla\u0107uje porez i kako bi mogle izra\u010dunati njihov utjecaj na svoje prihode.<\/p>\n
Pozdravljamo \u00a0ukidanje koncepta prireza kao dodatnog nameta na dohodak, odnosno poreza na porez, \u010dime se ujedno otvara mogu\u0107nost \u00a0koja mo\u017ee \u00a0izravno utjecati \u00a0na visinu neto pla\u0107e zaposlenim u Hrvatskoj.<\/p>\n
Pritom se nadam \u00a0da izabrani gradona\u010delnici, na\u010delnici lokalne samouprave \u00a0ne\u0107e koristiti mogu\u0107nost pove\u0107anja poreza na dohodak \u2013 premda ta razina ne\u0107e smjeti prelaziti dosada\u0161nju kombinaciju optere\u0107enja na osnovi poreza na dohodak i prireza. Suprotno od toga, otvara se prilika za lokalna porezna rastere\u0107enja i efektivno dizanje ekonomske konkurentnosti koja je va\u017ena za pove\u0107anje standarda i poticanje ulaganja u lokalne sredine kao i rasta dohotka na\u0161ih gra\u0111ana.<\/p>\n
Klju\u010dno \u201epitanje\u201c koja se name\u0107e odnosi se na mogu\u0107u kompenzaciju gubitka prihoda. Prije svega ovdje treba istaknuti da su \u00a0prema slu\u017ebeno predstavljenim podacima prihodi lokalnih jedinica u razdoblju 2017.- 2022. narasli \u00a0za skoro milijardu eura. U Zagrebu je taj rast iznosio 39 %, u Splitu 58 %, odnosno 67 % na razini cijele zemlje. Za primjer samo je Grad Zagreb u protekloj godini na temelju \u00a0porasta prihoda samo od poreza na dohodak i prireza ostvario skoro\u00a0 milijardu kuna.\u00a0 \u00a0Dakle, sada je vrijeme da se taj vi\u0161ak novca u krizi iskoristi i \u00a0gra\u0111anima osigura svojevrsni povrat poreza. Iako je ova odluka prepu\u0161tena samim lokalnim jedinicama koje imaju vlastitu fiskalnu autonomiju.\u00a0 Da je to mogu\u0107e jer ve\u0107 godinama postoje primjeri lokalnih jedinica koji nemaju prirez i uspje\u0161no funkcioniraju od Bjelovara, Sveta Nedjelja, Samobor, Me\u0111imurje i drugih.<\/p>\n
Sigurno je pozitivno \u0161to je u zakonu predvi\u0111eno \u00a0pove\u0107anje neoporezivog dohotka s 531 na 560 eura, odnosno za oko 5 % , kao i pove\u0107avanje iznosa osnovnog osobnoga odbitka za uzdr\u017eavane \u010dlanove i invalidnost \u0161to \u0107e se sigurno odraziti na porast primanja gra\u0111ana. \u00a0Ovdje se ujedno i pojednostavljuje sustav na na\u010din da se bri\u0161e pojam osnovice osobnog odbitka i utvr\u0111uje samo osobni odbitak.<\/p>\n
No tako\u0111er bi bilo dobro zbog trenutnog iznosa minimalne pla\u0107e, kao i zbog mogu\u0107ih pove\u0107anja iste, jer u budu\u0107nosti ne\u0107e imati svi zaposlenici \u00a0isti neto koji proizlazi iz minimalne pla\u0107e (radi razli\u010ditih stopa poreza na dohodak) , pa bi bila potrebna \u00a0mo\u017eda\u00a0 modifikacija \u00a0osnovnog osobnog odbitka koji bi bio u visini 80 posto iznosa minimalne pla\u0107e. \u00a0Time bi osobni odbitak bio promjenjiv, ali bi se osigurao iznos iste neto pla\u0107e za sve osobe koje primaju minimalnu pla\u0107e.<\/p>\n
Za podr\u017eati je tako\u0111er pove\u0107anje praga oporezivanja najvi\u0161om grani\u010dnom stopom \u2013 s 47.780 na 50.400 eura godi\u0161nje, odnosno za oko 5 %. Ipak, smatramo kako bi postoje\u0107e dvije grani\u010dne stope poreza na dohodak trebalo zamijeniti jedinstvenom stopom (flat tax) koja bi iznosila izme\u0111u 15 i 20 %. Time bi se Hrvatska u poreznoj konkurentnosti dodatno pribli\u017eila balti\u010dkim zemljama, \u010ce\u0161koj, i drugim primjerima u okviru Inicijative tri mora.<\/p>\n
U zakon bi trebalo \u00a0uvrstiti prijedlog Obrtni\u010dke komore koja se odnosi i na pitanje poticaja mladim obrtnicima, s obzirom da su temeljem Zakona o porezu na dohodak mladi do 25 godina oslobo\u0111eni 100 posto pla\u0107anja godi\u0161njeg poreza na dohodak, a za mlade do 30 godina oslobo\u0111enje je 50 posto, ali samo ako su zaposleni kao radnici temeljem ugovora o radu. To isklju\u010duje mlade osobe koje se samozapo\u0161ljavaju u obrtu iako \u00a0kao poduzetnici time stvaraju priliku za zapo\u0161ljavanje drugih i to sigurno treba pozitivno razrije\u0161iti i uvrstit u ovaj zakon.<\/p>\n
Ono \u0161to je tako\u0111er i \u00a0interesantno je podru\u010dje a uvr\u0161teno je u ovaj zakon, je regulacija koju \u017eeljno i\u0161\u010dekuju mnogi radnici u turizmu i ugostiteljstvu a to je ure\u0111enje pojma napojnice i njihov porezni tretman. Obzirom da je rije\u010d o primicima koje ostvaruju fizi\u010dke osobe, a za koje u sustavu poreza na dohodak nije izrijekom ure\u0111en njihov porezni tretman te uzimaju\u0107i u obzir naviku davanja napojnica u Republici Hrvatskoj ukazala se potreba za preciznim odre\u0111enjem tog primitka u sustavu porezu na dohodak. Stoga se predla\u017ee isto urediti na na\u010din da se propi\u0161e da se na primitke po osnovi napojnica ostvarene do propisanog iznosa ne pla\u0107a porez na dohodak, dok bi razlika ispla\u0107ena iznad propisanog neoporezivog iznosa podlijegala oporezivanju u okviru kona\u010dnog drugog dohotka po stopi od 20%.<\/p>\n
Pojam napojnice i njihov porezni tretman mo\u017ee se urediti po uzoru na \u010ce\u0161ku Republiku, gdje je uobi\u010dajeno da se usluga \u201enagra\u0111uje\u201c s prigodnih 10% od ukupnog iznosa cijene\/usluge.\u00a0 Navedeno bi moglo imati za po\u010detak moglo imati tretman koji je\u00a0 potpuno \u00a0oslobo\u0111en \u00a0od poreza\/nameta, a kasnije nakon nekog odre\u0111enog iznosa oporezivalo bi se kao drugi dohodak po stopi manjoj od predlo\u017eenih 20%. U velikom broju slu\u010dajeva taj iznose ne\u0107e biti alociran za \u0161tednju ili investicije ve\u0107 je uglavnom \u00a0namijenjen daljnjoj potro\u0161nji na dobra ili usluge.<\/p>\n
Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama zakona o porezu na dohodak vidljiva je \u017eelja da se postigne \u00a0daljnje porezno rastere\u0107enje obveznika poreza na dohodak te pravednija raspodjela poreznoga tereta kao i pove\u0107anja pla\u0107a svih na\u0161ih sugra\u0111ana .<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Premda usporedni podaci upu\u0107uju na to da porezno optere\u0107enje rada u Hrvatskoj nije veliko u odnosu na druge europske zemlje, novim prijedlogom zakona o porezu na dohodak kona\u010dno se otvara…<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":5347,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[1,3],"tags":[],"class_list":["post-5346","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-nacionalne-vijesti","category-zagrebacke-vijesti"],"yoast_head":"\n