Izmjenama hrvatskog Ustava od 9. studenoga 2000. godine Republika Hrvatska je od polupredsjedni\u010dke postala parlamentarna republika. Jedan od inicijatora tih promjena bio je HSLS, pri \u010demu nismo mogli pretpostaviti da \u0107e taj znatan demokratski iskorak u Hrvatskoj zbog lo\u0161e formuliranog zakona o ovlastima predsjednika danas postati kamen spoticanja na razini funkcioniranja dr\u017eave.<\/p>\n
Podru\u010dje \u010dije je normalno svakodnevno funkcioniranje znatno ote\u017eano jest suradnja izme\u0111u Ureda predsjednika i Ministarstva obrane. U Ustavu RH navodi se da je Predsjednik Republike vrhovni zapovjednik oru\u017eanih snaga Republike Hrvatske. Me\u0111utim, ure\u0111enje svakodnevnog upravljanja sustavom oru\u017eanih snaga Ustavom prepu\u0161teno je zakonima, prije svega Zakonu o obrani i Zakonu o slu\u017ebi u Oru\u017eanim snagama. \u0160to se ti\u010de Ustava, treba tako\u0111er podsjetiti da je njime predvi\u0111ena me\u0111usobna suradnja nositelja vlasti u okviru njezine trodiobe, me\u0111utim njezino je funkcioniranje po prvi put od nastanka dr\u017eave ugro\u017eeno.<\/p>\n
Hrvatska je sada\u0161njim nedovoljno definiranim zakonskim okvirom upravljanja oru\u017eanim snagama, u pogledu kojeg postoji sunadle\u017enost izme\u0111u ta dva dr\u017eavna tijela, postala anomalija me\u0111u europskim parlamentarnim demokracijama.<\/p>\n
Kada norme o nadle\u017enosti nisu jasno definirane, nerijetko dolazi do spora o izvr\u0161enju ovlasti raspodijeljenih Ustavom i zakonima izme\u0111u razli\u010ditih nositelja vlasti. Naravno, norme mo\u017ee svatko tuma\u010diti, ali obvezuju\u0107e i slu\u017ebeno tuma\u010denje mo\u017ee pru\u017eiti jedino Ustavni sud.<\/p>\n
U slu\u010daju misije Europske unije za vojnu pomo\u0107 za potporu Ukrajini EUMAM radi se o pomo\u0107i europskoj dr\u017eavi koja je izlo\u017eena najgoroj razini agresije kakvu nismo vidjeli od kraja II. svjetskog rata. Predsjednik ka\u017ee da nismo du\u017eni pomo\u0107i jer prema njegovu mi\u0161ljenju Ukrajina nije savezni\u010dka dr\u017eava.<\/p>\n
Predsjednik prije nekoliko je dana ispratio jo\u0161 jedan kontingent hrvatskih vojnika na Kosovo, koje tako\u0111er nije savezni\u010dka dr\u017eava, barem ne prema kriterijima predsjednika jer Kosovo nije ni \u010dlanica NATO-a ni Europske unije. A opet, hrvatski vojnici ondje su upu\u0107eni u okviru operacije KFOR-a i mi smo o na\u0161em sudjelovanju kao i nizu sudjelovanja proteklih godina tako\u0111er glasali ovdje u Hrvatskom saboru. Isto tako, predsjednik se zala\u017ee za odlazak hrvatskih vojnika u Bosnu i Hercegovinu. Opet, po kojoj osnovi kad BiH nije ni \u010dlanica NATO saveza ni EU-a, a prema tuma\u010denju predsjednika, ni savezni\u010dka dr\u017eava. Predsjednik bi tamo hrvatske vojnike poslao u okviru misije EUFOR-a (Snage Europske unije za Bosnu i Hercegovinu) Altea. Altea je operacija Europske unije u dr\u017eavi koja nije \u010dlanica.<\/p>\n
Koja je razlika izme\u0111u europske operacije Altea i europske operacije EUMAM Ukrajina? Prema predsjedniku hrvatski vojnici mogu u europsku operaciju Altea, ali ne mogu sudjelovati u isto tako europskoj operaciji EUMAM, koja je znatno manje rizi\u010dna. Naime, da se ne la\u017eemo, hrvatski vojnici u Bosni i Hercegovini zasigurno ne\u0107e biti rado vi\u0111eni u svim njezinim dijelovima. Me\u0111utim, to predsjedniku ne smeta.<\/p>\n
S druge strane, kad treba ukrajinske vojnike obu\u010diti o razminiravanju i spa\u0161avanju ranjenika, to pak ne mo\u017ee. Jer, eto, to je prevelik rizik. Kao da se tra\u017ei da hrvatski instruktori idu u Ukrajinu, a ne da ukrajinski vojnici do\u0111u u Hrvatsku.<\/p>\n
Ka\u017ee predsjednik da bi to bilo mije\u0161anje i uvla\u010denje u rat. Slanje topova od 130 milimetara dometa ve\u0107eg od 30 kilometara predstavlja navodno manje bitno mije\u0161anje. Predsjednik tvrdi da \u0107e nam Rusi vi\u0161e zamjeriti \u0161to obu\u010davamo vojnike koji \u0107e \u010distiti mine i zbrinjavati ranjenike, nego da \u0161aljemo oru\u017eje.<\/p>\n
Hrvatska je \u010dlanica i NATO saveza i Europske unije. \u010clanstvo nije samo povlastica, nego i obaveza. Hrvatske oru\u017eane snage premale su i preslabo naoru\u017eane da same obrane Hrvatsku od mogu\u0107e agresije. Zbog toga se pouzdamo u obranu NATO saveza i to je niz godina bio glavni izgovor vladama za smanjenje vojnog prora\u010duna kao i neulaganje u na\u0161e oru\u017eane snage, pa tako i pogotovo vladi kojoj je predsjednik bio na \u010delu. Ili bi Hrvatska, po \u017eelji predsjednika i njegovih politi\u010dkih istomi\u0161ljenika, trebala postati druga Orbanova Ma\u0111arska, koja bi rado imala pristup europskom jedinstvenom tr\u017ei\u0161tu i europskim fondovima, a politi\u010dki bila bli\u017ea Rusiji. Vodi li nas predsjednik u smjeru Ma\u0111arske, i pri\u017eeljkuje li Milanovi\u0107 biti drugi Orban?<\/p>\n
Odbijanjem da da suglasnost za sudjelovanje u misiji Europske unije za vojnu pomo\u0107 Ukrajini vodi nas upravo u tom smjeru. O\u010digledno je predsjedniku, odjednom va\u017ena navodna procedura koja vidimo da nije sporna, a zanemario je cilj ove misije. Ovo je zapravo samo izgovor jer su onda istovjetne odluke donesene u zadnjih 10 godina tako\u0111er bile nepropisne, ba\u0161 kao i sve odluke koje je donijela njegova vlada u vezi sa istozna\u010dnim pitanjima obrane. Na\u017ealost, predsjednik ovakvim osporavanjem odluka nastavlja s demontiranjem i gubitkom povjerenja gra\u0111ana u sve dr\u017eavne institucije, koje i on predstavlja ili je predstavljao, i to prije svega zbog vlastitog populizma ili ta\u0161tine, ne mare\u0107i pritom za \u0161tetu koja se radi Republici Hrvatskoj na me\u0111unarodnom planu. Ovakvo u\u010destalo diskreditiranje Hrvatske na me\u0111unarodnoj razini svrstava nas u zemlje s nestabilnim i nepouzdanim politi\u010dkim sustavom. Sutra \u017eelimo investicije i me\u0111unarodna ulaganja u Hrvatsku, \u017eelimo biti relevantan faktor u zastupanju na\u0161ih interesa u Europi, ali i na\u0161ih manjina u susjednim zemljama, no sve to mo\u017eemo zaboraviti jer investicije ne dolaze u zemlje nestabilnog politi\u010dkog okvira i nedosljedne politike. Europski fondovi klju\u010dni su za razvoj Hrvatske, kao \u0161to je i NATO izrazito bitan za obranu Hrvatske. Ne smijemo zaboraviti da svako \u010dlanstvo uklju\u010duje kako benefite tako i obveze. Pristupanjem ovim organizacijama kao i proces usvajanja zapadnih vrijednosti bio je strate\u0161ki cilj Hrvatske i sredi\u0161te te\u017enji hrvatskog naroda od osnutka dr\u017eave. Me\u0111utim, ako se nastavi ovakva diskreditiraju\u0107a i politika suprotna ve\u0107ini politika zapadnih zemalja od predsjednika, dosada\u0161nje politi\u010dke uspjehe mo\u017eemo ugroziti i ostati samo slijepo crijevo Europe ili dio nestabilnog Balkana, a nipo\u0161to ravnopravna zemlja zapadne Europe. I to hrvatska javnost mora znati.<\/p>\n
Hrvatska koja ne po\u0161tuje europske prijatelje kao ni me\u0111unarodne obveze koje je preuzela te odbija sudjelovati u europskim projektima i opravdava agresiju jedne zemlje na drugu zemlju, je dr\u017eava koja negira osnovne postulate i politi\u010dku legitimaciju Ujedinjenih radova.<\/p>\n
Devet mjeseci nakon usvajanja Deklaracije o Ukrajini, i to u kontekstu nastavka ruske agresije na tu zemlju te neposredno nakon intenziviranja ruskih vojnih napada na civilne ciljeve u toj zemlji i sramotne ruske aneksije dijela ukrajinskog teritorija, odjednom je onima koji podr\u017eavaju deklaracije i vrijednosti \u201ena papiru\u201c problem podr\u017eati politi\u010dku misiju, kojom se djelima provode izgovorene rije\u010di, usvojene deklaracije i utvr\u0111ene vrijednosti.<\/p>\n
Kao liberali vodimo se osnovnom idejom slobode i demokracije, a ona u na\u0161oj dr\u017eavi ima respektabilnu tradiciju od 1989. Zala\u017eu\u0107i se danas za hrvatsku, europsku i globalnu demokratsku perspektivu, HSLS nedvojbeno podr\u017eava ovu odluku i apelira na politi\u010dku odgovornost ostalih predstavnika na\u0161ih gra\u0111ana u Hrvatskom saboru, nebudimo licemjerni jer prije 30 godina i mi smo bili skoro u istoj poziciji. Naime, ovdje je rije\u010d o ciljevima o kojima je u hrvatskoj politici dosad postojao konsenzus, a koji i dalje nema alternativu.<\/p>\n
Pi\u0161e Darko Klasi\u0107<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Izmjenama hrvatskog Ustava od 9. studenoga 2000. godine Republika Hrvatska je od polupredsjedni\u010dke postala parlamentarna republika. Jedan od inicijatora tih promjena bio je HSLS, pri \u010demu nismo mogli pretpostaviti da…<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":2488,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-1688","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-nacionalne-vijesti"],"yoast_head":"\n