ovih tjedana naši proizvođači industrijskog krumpira diljem Hrvatske suočavaju se s ozbiljnim problemom koji nakon svinjske kuge prijeti postati prava poljoprivredna kriza ali u drugom dijelu poljoprivrednog sektora .
Naime, urod industrijskog krumpira zahvatila je nova bolest – Stolbur, uzrokovana fitoplazmom, koju prenose cvrčci.
Ova bolest uzrokuje da biljka krumpira prestane s rastom, gomolji postaju gumeni i deformirani, a sam krumpir neupotrebljiv – ni za preradu ni za prehranu. i kao takav završava – ne u industriji, ne na tržištu – nego u bioplinskim postrojenjima.
Ovo je nova bolest na našim poljima, bolest o kojoj se do sada malo znalo, a koja odmah pokazuje svoj puni razorni učinak.
Ako se ne reagira odmah, postoji ozbiljan rizik da se zaraza u narednim godinama proširi i na druge površine te na stolni krumpir, te da u potpunosti ugrozi domaću proizvodnju industrijskog i stolnog krumpira – sektora koji je važan i za domaću preradu i za našu prehrambenu samodostatnost.
Već sada posljedice su dramatične.
Prema podacima proizvođača, gotovo 30% ukupne proizvodnje industrijskog krumpira pogođeno je ovom bolešću, a najteže je stradalo između 120 i 150 hektara, s procijenjenim gubicima od preko 5.000 tona uroda.
Na mnogim gospodarstvima štete dosežu i do 70%, što za male i srednje proizvođače znači potpuni financijski kolaps.
Problem dodatno pogoršava činjenica da otkupljivači, suočeni s rizikom prerade zaraženog krumpira, odbijaju preuzeti urod. To znači da je velik dio površina još uvijek neizvađen, jer proizvođači jednostavno nemaju kome prodati svoj proizvod jer je neizvjestan za preradu.
Riječ je, dakle, o situaciji koja ugrožava i opstojnost pojedinih gospodarstava i stabilnost cijelog sektora industrijskog krumpira u Hrvatskoj, ali s obzirom da se većina proizvođača industrijskog krumpira ujedno bavi i proizvodnjom povrća, njihova propast bi imala dalekosežne posljedice i na proizvodnju povrća.
Ova činjenica će se zato imati i direktne negativne posljedice za proizvođače povrća kojeg ne proizvodimo niti polovinu potreba Republike Hrvatske , pogotovo imajući u vidu činjenicu da je samo kroz povećanje minimalne plaće u posljednje tri godine povećan trošak proizvodnje povrća po jednom hektaru za 6.000,00€ godišnje i uz činjenicu da je zbog klimatskih promjena postala nužna potrebe za navodnjavanjem za koje hrvatski povrćari kao energent koriste eurodizel jer nemaju odobrene količine plavog dizela za navedenu namjenu. potrebno je hitno odrediti mjere
Za sada proizvođači industrijskog krumpira su sa svime upoznali Stručnu savjetodavnu službu i Hrvatsku agenciju za poljoprivredu i hranu (HAPIH), koja je iz preuzetih uzorka krumpira utvrdila analizom da je prisutna zaraza fitoplazmom na svim uzorcima primljenog industrijskog krumpira.
Zbog toga pozivam Ministarstvo da hitno organizira sastanak s proizvođačima industrijskog krumpira i povrća, sasluša njihove probleme i pronađu konkretne mjere pomoći koje će umanjiti negativne ovi negativni utjecaji na proizvođače povrća i krumpira kako bi zadržali barem postojeću proizvodnju , jer bez brze reakcije riskiramo gubitak ne samo ovogodišnjeg, nego i budućih uroda krumpira i povrća.